SAŽETAK Suočavanje s psihološkim posljedicama zatvora i uloga sestrinstva u psihološkoj skrbi zatvorenika predstavljaju kompleksna područja proučavanja. Težište je na razumijevanju izazova s kojima se zatvorenici suočavaju i na odgovoru medicinske zajednice, posebno sestrinstva, na te izazove. Izdržavanje zatvorske kazne ostavlja duboke posljedice na mentalno zdravlje pojedinca, a strah, stres, depresija, posttraumatski stresni poremećaj i suicidalne misli samo su neki od mentalnih problema s kojima se zatvorenici često suočavaju. U tom kontekstu, postaje vidljivo da sestrinska profesija ima ključnu ulogu u pružanju psihološke skrbi unutar zatvorskih institucija. Sestre su one koje provode korisne interakcije s zatvorenicima, upravljaju njihovim stresom, pružaju emocionalnu podršku, ali i aktivno sudjeluju u razvoju i provedbi planova skrbi. Unutar zatvorske populacije postoje različite kategorije zatvorenika, svaka s vlastitim specifičnostima i izazovima. Pravilna procjena mentalnog stanja zatvorenika, uvid u njihove potrebe i poteškoće, te razvoj individualiziranih planova skrbi često zahtijevaju posebnu edukaciju i znanja, kako bi se sestrinstvo prilagodilo zahtjevima ovog specifičnog okruženja. Sestre provode edukaciju u svrhu osvješćivanja zatvorenika o njihovom stanju, kako bi oni mogli aktivnije sudjelovati u svom procesu oporavka. Kontinuirana skrb i podrška od vitalne su važnosti tijekom izdržavanja kazne, ali i nakon oslobađanja. Rehabilitacija i reintegracija zatvorenika u društvo složen je proces, a mentalno zdravlje ključan je faktor uspješnosti tog procesa. U tome je medicinska sestra često ključni posrednik - ona pruža vodstvo, podršku, pomaže u razvijanju socijalnih vještina, rješava sukobe i pomaže u upravljanju stresom. Sestrinstvo ima ključnu ulogu u osiguravanju neprekidne kvalitetne skrbi nakon što su zatvorenici pušteni, stvarajući mostove između zatvorskih institucija i različitih organizacija i resursa unutar zajednice. Za postizanje ovoga često je neophodna suradnja s drugim stručnjacima iz različitih disciplina, poput psihologa i psihijatara, ali i suradnja sa socijalnim radnicima, obiteljima i samom zajednicom. U konačnici, uključivanje skrbi o mentalnom zdravlju u programe rehabilitacije značajno pomaže zatvorenicima u procesu reintegracije u društvo. Pravilno vođena rehabilitacija i fokus na mentalno zdravlje mogu značajno smanjiti rizik od recidivizma, dok istodobno poboljšavaju kvalitetu života zatvorenika. U tom kontekstu, uloga sestrinstva je ključna - pružanjem adekvatne psihološke skrbi, medicinske sestre doprinose uspješnoj reintegraciji zatvorenika u društvo.