SAŽETAK Prsni koš sadrži tri glavna anatomska sustava: dišni put, pluća i kardiovaskularni sustav. Svaka tupa ili prodorna trauma može uzrokovati značajan poremećaj u svakom od ovih sustava koji se brzo može pokazati opasnim po život ako se brzo ne identificira i ne liječi. Trauma prsnog koša odgovorna je za približno 25 % smrtnosti kod pacijenata s traumom. Ova je stopa puno viša u pacijenata s politraumatskim ozljedama. Nepenetrantne ozljede prsnog koša karakterizira nenarušeni kontinuitet stjenke te one najčešće nastaju kao posljedica tupih trauma. Takve ozljede su često ograničene na jednostavnija nagnječenja i kontuzije toraksa, ali isto tako djelovanje kinetičke energije se može proširiti i na unutarnje organe toraksa (razderotine i kontuzije pluća) te velike krvne žile. Najčešće su deceleracijske ozljede (prometne nesreće, pad s visine). Ozljede pri niskim brzinama su crush ozljede. Penetrantne ozljede prsnog koša su karakterizirane prekidom kontinuiteta stjenke, nastaju kao posljedica izravnog kontakta (ozljede vatrenim, hladnim oružjem ili drugim oštrim predmetima; proboj krhotine u srazu motornih vozila) te su obilježene manjim ili većim ozljedama (razderotinama) tkiva, rebara, dušnika, pluća, srca, jednjaka te velikih krvnih žila. Pacijenti s traumom obično se susreću u izvanbolničkoj hitnoj pomoći kao i na odjelima hitne pomoći u bolnici. Iz tog razloga, medicinske sestre u hitnoj medicini trebaju biti spremne na odgovarajuću procjenu, reanimaciju i stabilizaciju svakog pacijenta s traumom prsnog koša. Intervencije medicinske sestra kod zbrinjavanja pacijenata u izvanbolničkim uvjetima su održavanje dišnih putova, kontrola vanjskog krvarenja, nadoknada tekućine, imobilizacija kralježnice i vrata, prepoznavanje znakova unutrašnjeg krvarenja, nadzor nad vitalnim funkcijama i zbrinjavanje prilikom transporta do najbliže odgovarajuće zdravstvene ustanove. Nakon dolaska pacijenta u zdravstvenu ustanovu, medicinska sestra u interdisciplinarnom timu započinje s inicijalnim zbrinjavanjem ozljeda, pripremom za dijagnostičke pretrage ili ako je indicirano kirurško zbrinjavanje, s pripremom pacijenta za operaciju. Važno je da medicinska sestra prepozna i uoči neposredne ozljede, prepozna pojavu sekundarnih ozljeda, kao i po život opasna stanja, uspostavi intravenski pristup, primjeni ordinirane lijekove, krvne pripravke, primijeni kisik i nadzire vitalne funkcije, kao i prohodnost dišnog puta.