SAŽETAK Hemofilija je nasljedni poremećaj koagulacije krvi koju karakterizira nedostatak faktora VIII kod hemofilije A i IX kod hemofilije B. Ona spada u rijetke bolesti koje predstavljaju veliki izazov za oboljeloga i za njegovu obitelj. Kao bolest ide daleko u povijest gdje se pojavila već u 2. stoljeću, a primijetila se je tijekom cirkumcizije. Kasnije se o hemofiliji počela dizati veća prašina jer za vrijeme vladavine kraljice Viktorije počela je sumnja da je ona spontani prenositelj hemofilije te se tako hemofilija proširila po cijelome svijetu. Hemofilija se dijeli na tri oblika, blagi oblik koji ima razinu faktora od 6-40%, umjereni oblik koji ima razinu faktora od 1-5% i teški oblik koji ima do 1% razine faktora. Hemofilija A kao takva se javlja u 5-10:100 000 ljudi, a hemofilija B se javlja u 1:100 000 ljudi. Time se vidi da je hemofilija A u većoj količini zastupljena kod oboljelih nego hemofilija B. Obitelj i oboljelo dijete se tijekom bolesti mogu susresti s različitim komplikacijama koje mogu narušavati kvalitetu života. Edukacijom roditelja i djeteta se te iste komplikacije mogu svesti na minimum uz korištenja propisane terapije i opreza nad djetetom u mlađoj dobi i samokontroli kod starije djece. Medicinska sestra u skrbi za dijete oboljelo od hemofilije ima veliku važnost i njena uloga je višestruka. Medicinska sestra je podrška prije svega u djetetovoj najmlađoj dobi roditeljima i samom djetetu. Pravodobnim intervencijama medicinska sestra može prevenirati komplikacije koje mogu dovesti do trajnih posljedica i unaprijediti kvalitetu života. Kod pojave krvarenja potrebno je odmah reagirati, a faktor dati najkasnije u roku 2 sata od nastanka ozljede. U ovome radu su prikazana hemofilija A i hemofilija B kao bolesti, stečena hemofilija, kakvo je zapravo djetinjstvo djeteta oboljelog od hemofilije, kakva je sestrinska skrb i edukacija.