SAŽETAK Svaka zdravstvena organizacija mora razvijati kulturu sigurnosti kako bi se minimizirala šteta tijekom liječenja i postigli pozitivni ishodi za pacijenta. Neželjeni događaj se definira kao nenamjerni ili neočekivani incident koji uzrokuje štetu pacijentu i može dovesti do privremene ili trajne nesposobnosti. Negativno utječe na troškove liječenja, kvalitetu života pacijenta, zadovoljstvo i sigurnost pacijenta te duljinu hospitalizacije. Četvrtina neželjenih događaja u Europi odnosi se na infekcije, kirurške pogreške, dijagnostičke pogreške i pogreške zbog kvarova medicinskih uređaja. Neželjeni događaji povezani s procesom zdravstvene njege su dekubitus, padovi, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi te primjena lijekova. Osim neželjenih događaja povezanih s liječenjem pacijenta, u literaturi se navodi i neželjeni događaj prema osoblju koji mogu biti verbalni, fizički i materijalni a podrazumijeva svaki incident u kojem je zdravstveni ili nezdravstveni djelatnik napadnut od strane pacijenta, članova njegove obitelji ili drugog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Pogreške koje imaju potencijal dovesti do neželjenog događaj, ali se to ne dogodi jer se pravodobno prepozna nazivaju se događaji prepoznati prije štete. Medicinske sestre doprinose sigurnosti pacijenata i prevenciji neželjenih događaja kroz pridržavanja organizacijskih strategija za prepoznavanje pogrešaka i rizika procjenjujući pacijente, planirajući skrb, provođenjem aktivnosti praćenja i nadzora pacijenata. Prema Ministarstvu zdravstva, Službi za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu bolničke zdravstvene ustanove moraju dostavljati izvješća o neželjenim događajima svakih šest mjeseci. Važno je provoditi intervencije usmjerene na prevenciju pogrešaka u praksu kako bi se postigao kvalitetan i siguran sustav zdravstvene skrbi.