SAŽETAK Akutni koronarni sindrom potencijalno je po život opasno stanje koje se javlja kada blokada uzrokuje naglo usporavanje ili zaustavljanje protoka krvi u srce. Smanjeni protok krvi ne dovodi do smrti stanica, ali će vjerojatno povećati rizik od srčanog udara. Akutni koronarni sindrom je hitan medicinski slučaj koji zahtijeva brzo prepoznavanje i intervenciju kako bi se smanjila daljnja šteta i smrtnost. Bolest koronarnih arterija najčešća je bolest srca među starim stanovništvom i vodeći uzrok smrti u svijetu. Kliničke manifestacije uključuju stabilnu anginu, akutne koronarne sindrome, zatajenje srca i iznenadnu smrt. Pojam akutnog koronarnog sindroma obuhvaća infarkt miokarda s ST-elevacijom i akutni koronarni sindrom bez ST-elevacije, koji obuhvaća infarkt miokarda bez ST-elevacije i nestabilnu anginu. Timovi izvanbolničke hitne medicinske službe odgovorni su za ranu dijagnostiku, trijažu, transport i zbrinjavanje pacijenta s akutnim koronarnim sindromom. Kako bi se poboljšala kvaliteta skrbi i smanjilo odgovarajuće odgađanje liječenja, radnu dijagnostiku akutnog koronarnog sindroma i stratifikaciju rizika treba provesti što je ranije moguće. Učinkovito liječenje pacijenta s akutnim koronarnim sindromom zahtijeva odgovarajuću opremu hitne službe i stručnost zdravstvenih djelatnika. Sva vozila sustava hitne pomoći trebaju biti opremljena elektrokardiogramom, defibrilatorima i najmanje jednom osobom obučenom za napredno održavanje života. Svo osoblje hitne pomoći treba biti osposobljeno za prepoznavanje kliničkih simptoma akutnog infarkta miokarda, snimanje i prijenos elektrogardiograma, apliciranje kisika kada je to potrebno, ublažavanje boli i pružanje osnovnog održavanja života