Abstract | SAŽETAK Akutni infarkt miokarda jedan je od vodećih uzroka smrti u razvijenom svijetu. Prevalencija bolesti se približava tri milijuna ljudi diljem svijeta, a može se podijeliti u dvije kategorije, infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta i infarkt miokarda s elevacijom ST segmenta Infarkt miokarda, kolokvijalno poznat kao „srčani udar“, uzrokovan je smanjenim ili potpunim prestankom dotoka krvi u dio miokarda. Infarkt miokarda može biti „tihi“ i proći neotkriven, ili može biti katastrofalan događaj koji dovodi do pogoršanja hemodinamike i iznenadne smrti. Čimbenici rizika za nastanak akutnog infarkta miokarda mogu biti promjenjivi i nepromjenjivi. Uobičajeni simptomi akutnog infarkta miokarda su bol u prsima i angina bez prethodnih znakova upozorenja. Znakovi upozorenja na akutni infarkt miokarda su bol u prsima ili visoki krvni tlak, stezanje u prsima, stiskanje, peckanje, težina u prsima dulje od 10 minuta, bol u lijevom ramenu ili lijevoj ruci, gore u vratu ili duž čeljusti, otežano disanje, obilno znojenje i vrtoglavica, slabost mišića. Tri komponente u dijagnostici i procjeni infarkta miokarda su kliničke značajke, EKG nalazi i srčani biomarkeri. U današnje je vrijeme osnovni mehanizam liječenja pacijenata s akutnim infarktom miokarda smanjenje stupnja ishemije miokarda. Pacijente s prezentacijom akutnog infarkta miokarda zbrinjava međuprofesionalni tim koji je isključivo posvećen bolestima srca. Sestrinske aktivnosti u zbrinjavanju pacijenta s infarktom miokarda mogu se podijeliti na inicijalnu procjenu simptoma, intervencije koje se provode u jedinici intenzivnog liječenja i one u postintenzivnoj jedinici. Sestrinske aktivnosti u zbrinjavanju pacijenta s infarktom miokarda mogu se podijeliti na inicijalnu procjenu simptoma, intervencije koje se provode u jedinici intenzivnog liječenja i one u postintenzivnoj jedinici. Budući da mnogi pacijenti umiru čak i prije nego što stignu u bolnicu, ključno je educirati pacijenta o simptomima i ranom dolasku u hitnu službu. |