Maligna bolest dojke najčešća je maligna bolest žena te predstavlja značajan javno-zdravstveni i klinički problem. Dijagnoza raka dojke započinje anamnezom i kliničkim pregledom. U dijagnostici važno je spomenuti samopregled koji bolesnica sama radi a koji ima centralno značenje u ranom otkriću. U bolnici bolesnica obavlja mamografiju, ultrazvučni pregled, magnetsku rezonanciju biopsiju i dr. Nakon što se potvrdi da karcinom postoji kreće se s liječenjem. Liječenje započinje nakon završene procjene ženinog stanja, tjedan ili više nakon biopsije. Liječenje ovisi o veličini, brzini rasta, sklonosti metastaziranju i ovisno o načinu reagiranja na liječenje. U liječenje spada operativni zahvat, zračenje, kemoterapija, hormonska terapija te imunoterapija. Prognoza raka dojke ovisi o veličini primarnog tumora, histološkom tipu, potencijalu rasta te limfogenom metastaziranju. Najvažniji kriterij prognoze je svakako zahvaćenost limfnih čvorova. Ukoliko su limfni čvorovi negativni čak 80% pacijentica preživljava više od 5 godina a 65% pacijentica čak 10 godina. Što je veći broj zahvaćenih limfnih čvorova metastazama prognoza je lošija. Kroz sav ovaj period glavnu ulogu ima medicinska sestra koja promatra i prepoznaje sestrinske dijagnoze koje se javljaju kod bolesnice te sukladno s tim radi plan zdravstvene njege. Tijekom perioda liječenja pa i prije bolesnica se susreće s neupućenosti, s gubitkom samopoštovanja, mučninom, povraćanjem, poremećajem self-imagea, s boli i mnogim drugim digagnozama za koje medicinska sestra slaže intervencije i riješava ih. U radu će biti prikazani čimbenici rizika te dijagnostički i terapijski postupci kod osoba oboljelih od maligne bolesti dojke. Naglasak će biti stavljen na sestrinske dijagnoze i intervencije medicinske sestre. Također, biti će prikazana kvaliteta života pacijentice nakon operacije karcinoma dojke te najčešći problemi pacijentica s kojima se susreću nakon operacije i prolaska terapije.