| Abstract | SAŽETAK Shizofrenija je složen, kronični poremećaj mentalnog zdravlja karakteriziran nizom simptoma, uključujući deluzije, halucinacije, neorganizirani govor ili ponašanje te smanjene kognitivne sposobnosti. Rani početak bolesti, uz njen kronični tijek, čine je poremećajem koji onesposobljava mnoge bolesnike i njihove obitelji. Invaliditet je često rezultat i negativnih simptoma (karakteriziranih gubitkom ili nedostatkom) i kognitivnih simptoma, kao što su poremećaji pažnje, radne memorije ili izvršne funkcije. Osim toga, do recidiva može doći zbog pozitivnih simptoma, kao što su sumnjičavost, deluzije i halucinacije. Inherentna heterogenost shizofrenije rezultirala je nedostatkom konsenzusa u pogledu dijagnostičkih kriterija, etiologije i patofiziologije poremećaja. Unatoč stalnom terapijskom napretku, očekivani životni vijek bolesnika sa shizofrenijom je smanjen za otprilike 10 do 25 godina u usporedbi s životnim vijekom zdravih osoba. Povećana smrtnost među bolesnicima sa shizofrenijom pripisuje se nezdravom načinu života uobičajenom među ovom populacijom (tj. nedostatku tjelovježbe, nezdravoj prehrani i prekomjernom pušenju i konzumiranju alkohola), nuspojavama povezanim s liječenjem, neoptimalnom liječenju popratnih fizičkih bolesti, i samoubojstvo. Sestrinska skrb oboljelog shizofrenije u većini je slučajeva složen proces koji zahtijeva prikupljanje podataka iz više izvora, budući da u akutnoj fazi bolesti osoba rijetko može dati pouzdane informacije. Potrebno je apelirati na obitelj i značajne osobe, kao i na kliničku dokumentaciju kada ona postoji. U početku treba provesti mentalni pregled, identificirajući postojeću simptomatologiju, kao što su deluzije, halucinacije, dezorganizacija i negativna simptomatologija. Kako bi se izvršila odgovarajuća procjena, medicinska sestra mora poznavati karakteristična ponašanja za ovaj poremećaj. |
