Sažetak Ovaj rad opisuje ulogu tima hitne medicinske pomoći, s naglaskom na ulogu medicinskih sestara i tehničara, u početnom zbrinjavanju pacijenata ozlijeđenih u prometnim nesrećama. Prometne nesreće su danas treći najčešći uzrok smrti jer nerijetko dolazi do ozlijede dva ili više organskih sustava, odnosno do politraume. Početno zbrinjavanje politraumatiziranog pacijenta vodi se strukturirano po ITLS protokolu koji započinje procjenom sigurnosti mjesta događaja, mehanizma ozljeđivanja te procjenom općeg dojma i potrebe za dodatnom pomoći drugih timova ili službi. Prilikom pristupa pacijentu ne smije se zaboraviti na stabilizaciju vratne kralježnice, a procjena se dalje provodi ABCDE pristupom, ukoliko je moguće uzimanjem SAMPLE anamneze te brzim trauma pregledom ili ciljanim pregledom, što ovisi o stanju pacijenta. Cilj ovakvog strukturiranog pristupa je što ranije utvrditi životno ugrožavajuće ozljede, te znakove i simptome ozljeda pojedinih organskih sustava, kao što su ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, abdomena, zdjelice te unutarnjih organa. Prilikom procjene sustavno se zbrinjavaju utvrđene ozljede kako se na njih nailazi, te pružanjem brze i pravilne prve pomoći, koja ovisno o zatečenom može uključivati održavanje dišnog puta i umjetno disanje, kardiopulmonalnu reanimaciju te zaustavljanje krvarenja. Važno je dobro poznavanje opreme te tehnika imobilizacije kako bi transport politraumatiziranih pacijenata u medicinsku ustanovu u kojoj će moći dobiti daljnju adekvatnu skrb bio brz i siguran, odnosno bez izazivanja dodatnih oštećenja. Kvalitetna, brza i precizna procjena te zbrinjavanje moguća je samo uz koordiniran rad članova tima hitne medicinske pomoći, za što je potrebna motivacija i stalna edukacija, odnosno praćenje najnovijih stručnih smjernica. Uz takav educiran i složan tim hitne medicinske pomoći moguće je smanjiti smrtnost te povećati uspješnost cjelokupnog liječenja politraumatiziranih pacijenata koje uključuje kirurške zahvate, rehabilitaciju i psihološku podrška, čime se smanjuju dugoročne komplikacije te se omogućuje pacijentima što raniji povratak normalnom životu. Djelatnici hitne medicinske pomoći susreću se sa raznim stanjima opasnima po život. Izuzetno je bitna edukacija zdravstvenih djelatnika u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi upravo zbog ranog prepoznavanja životno ugroženih stanja i pravodobnog pružanja pomoći. Važno je shvatiti da je brza i pravilna prva pomoć ključna u smanjenju ozbiljnosti ozljeda i sprječavanju komplikacija. Svaka ozljeda zahtijeva drugačiji pristup u liječenju i oporavku, te je važno da se ozlijeđena osoba hitno transportira u medicinsku ustanovu gdje će dobiti adekvatnu skrb. Tim izvanbolničke hitne medicinske pomoći sastoji se od vozača, liječnika te medicinske sestre. Unutar tima vrlo je važna komunikacija, međusobno poštivanje kao i potrebno znanje i vještine. Medicinska sestra suočava se sa raznim stanjima koje je potrebno pravodobno liječiti i prepoznati potencijalne komplikacije. Vrlo bitna stavka kod edukacije medicinske sestre za rad u izvanbolničkoj hitnoj pomoći je usavršavanje niza vještina i tehnika kako bi se pristupilo pacijentu u kritičnom stanju. Osim zbrinjavanja ozljeda, imobilizacije i postavljanja venskog puta, potrebno je pružiti psihološku pomoć unesrećenoj osobi i njegovoj obitelji te biti spreman na komplikacije i nepredvidive događaje u transportu.