za liječenje teških, neizlječivih bolesti pluća. Indikacije za transplantaciju pluća obuhvaćaju teške oblike KOPB-a, cistične fibroze, plućne hipertenzije i drugih terminalnih stanja, dok su glavne kontraindikacije povezane s komorbiditetima, starošću i životnim navikama poput pušenja. Darivatelji obično dolaze iz populacije preminulih osoba, iako se u nekim slučajevima koriste i pluća od živih darivatelja. Postoje četiri glavna kirurška postupka za transplantaciju pluća: jednostrana, bilateralna, transplantacija srca i pluća te redukcijska transplantacija pluća. U preoperativnoj fazi, multidisciplinarni tim provodi detaljnu evaluaciju bolesnika koja uključuje ne samo fizičke, već i psihološke i socijalne aspekte. Osim laboratorijskih ispitivanja, fokus je na pripremi bolesnika za kirurški zahvat i postoperativno razdoblje, što može uključivati i edukaciju o tome što se može očekivati. Intraoperativna faza je ključna i zahtijeva visoku razinu koordinacije između kirurga i anesteziologa. Osigurava se hemodinamska stabilnost, a posebna pažnja posvećuje se tehnikama koje smanjuju rizik od komplikacija. U postoperativnom razdoblju, fokus zdravstvenog tima je na stabilizaciji bolesnika, optimizaciji funkcije presađenog organa i prevenciji komplikacija. To uključuje redovite laboratorijske testove, prilagodba terapije, respiratornu podršku i fizikalnu terapiju. Tim također pruža podršku za bol i simptomatsko olakšanje, kao i psihološku podršku bolesniku i njegovoj obitelji. Komplikacije koje mogu uslijediti nakon transplantacije pluća su mnogobrojne i zahtijevaju brzu intervenciju. To uključuje primarnu disfunkciju presatka, različite tipove odbacivanja, infekcije i anastomotske komplikacije. Svaka od ovih komplikacija zahtijeva specifičan dijagnostički i terapeutski pristup, često uključujući dodatne testove, prilagodbu terapije i u nekim slučajevima, dodatne kirurške zahvate. Kvaliteta života nakon transplantacije pluća je kompleksna i dvosmislena. Nakon transplantacije pluća, bolesnici često doživljavaju poboljšanje fizičkog zdravlja i sposobnosti za svakodnevne aktivnosti. Međutim, život s transplantiranim organom nosi i svoje izazove, uključujući emocionalne i socijalne aspekte. Za uspješno nošenje s tim izazovima, ključna je sveobuhvatna postoperativna skrb. Osim medicinskih stručnjaka, tim za posttransplantacijsku skrb uključuje i psihologe te socijalne radnike. Oni zajedno rade na tome da se bolesnicima omogući što bolja prilagodba na novi život, s posebnim naglaskom na održavanje visoke kvalitete života. Transplantacija pluća je kompleksan postupak koji može bitno produžiti život i poboljšati kvalitetu života bolesnika s terminalnim bolestima pluća. Osim što ima duboki utjecaj na fizičko zdravlje, također ima emocionalne i socijalne implikacije za bolesnika. Važna je sveobuhvatna skrb koja se pruža prije, tijekom i nakon operacije, a multidisciplinarni tim stručnjaka ključan je za optimizaciju ishoda i očuvanje kvalitete života.