Abstract | SAŽETAK Masovna katastrofa odnosi se na događaj koji rezultira velikim brojem žrtava, ozljeda ili značajnom štetom na imovini ili infrastrukturi. Ovi incidenti mogu biti uzrokovani prirodnim katastrofama, kao što su potresi, uragani, poplave ili šumski požari, ili mogu biti katastrofe koje je uzrokovao čovjek poput terorističkih napada, industrijskih nesreća ili prometnih nesreća. Masovne katastrofe često nadjačavaju lokalne sposobnosti odgovora i zahtijevaju koordinirane napore različitih agencija i organizacija za ublažavanje utjecaja i pružanje pomoći pogođenom stanovništvu. Jedna od obaveza svakog zdravstvenog sustava je pripremljenost i spremnost na adekvatnu reakciju u slučaju masovne nesreće. Masovne nesreće su najveći izazov zdravstvenog sustava koji mora dočekati pripremljen, dobro organiziran i educiran kako bi se sa odgovarajućim zbrinjavanjem započelo čim prije. Pripremljenost za masovne nesreće poboljšava ishode žrtava traume, kako u bolničkom tako i u izvanbolničkom okruženju. Tijekom masovne katastrofe neposredni prioritet je spašavanje života i pružanje medicinske pomoći ozlijeđenima. To uključuje mobilizaciju timova za hitne intervencije, uključujući vatrogasce, policajce, bolničare i osoblje za traganje i spašavanje. Medicinske ustanove često su pretrpane velikim brojem pacijenata kojima je potrebna hitna pomoć. U takvim situacijama provode se sustavi trijaže kako bi se odredio prioritet liječenja na temelju ozbiljnosti ozljeda i vjerojatnosti preživljavanja. Organizacija rada medicinskog osoblja od velikog je značaja na relaciji izvanbolničke i bolničke skrbi, a organizacija rada kod masovnih nesreća određena je smjernicama kako bi se što efikasnije zbrinjavali unesrećeni. Pripravnost je ključna u ublažavanju utjecaja masovnih katastrofa. Vlade ulažu u sustave ranog upozoravanja na prirodne katastrofe, razvijaju planove odgovora na hitne slučajeve, provode vježbe i simulacije za testiranje razina pripravnosti i educiraju javnost o sigurnosnim mjerama. Općenito, masovne katastrofe složeni su događaji koji zahtijevaju koordiniran i višestrani pristup koji uključuje različite sudionike. Učinkovit odgovor na hitne slučajeve, medicinska skrb i napori za oporavak ključni su za smanjenje gubitka života i olakšavanje obnove pogođenih zajednica. Organizacija rada medicinskog osoblja najbitnija je stavka pružanja pomoći u masovnim nesrećama. Svaka država ima preporuke za odgovor na masovne nesreće koje je važno poznavati. Medicinsko osoblje koje sudjeluje u zbrinjavanju uslijed masovnih nesreća zahtjeva posjedovanje specifičnih znanja i vještina zbog čega sudjeluju u treninzima za krizne situacije što upućuje na važnost edukacije. Medicinsko osoblje, ponajprije djelatnici hitnih službi što bolničkih što izvanbolničkih moraju posjedovati dobre komunikacije vještine, odgovornost te sposobnost brzog i učinkovitog zbrinjavanja ozlijeđenih. |