Abstract | SAŽETAK Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) kao i ostalim vodećim svjetskim medicinskim autoritetima, dojenje je jedan od najučinkovitijih načina osiguranja preživljavanja i zdravlja novorođenčeta. Međutim, istraživanja pokazuju kako prema svjetskom prosjeku čak dvoje od troje novorođenčadi nisu isključivo dojeni tijekom prvih šest mjeseci života. Razlozi tome su mnogobrojni i različiti, ali neki od njih su komplikacije koje mogu nastati kod uspostavljanja dojenja ili tijekom dojenja. Takve komplikacije, koje se razlikuju po uzroku nastanka i intenzitetu kojim ometaju ili onemogućavaju dojenje te vremenu trajanja ipak se mogu izliječiti ukoliko su pravodobno identificirane. Većina komplikacija odnose se na majku, odnosno radi se o problemima kao što su bolne bradavice, nabrekle dojke, zastoj mlijeka i upala dojke- mastitis, anksioznost, nedostatna laktacija, začepljeni mliječni kanali, itd. Neke komplikacije, pak, dolaze sa strane novorođenčeta kao što je nemogućnost novorođenčeta da učinkovito prihvati bradavicu i time učinkovito doji, odbijanje novorođenčeta da prihvati dojenje zbog prejakog refleksa otpuštanja mlijeka, mliječac, itd. Kada ove komplikacije nisu uočene na vrijeme najčešće se događa da majke prestaju s dojenjem čime se novorođenčetu uskraćuje najidealnija hrana za njega. Kako bi se to spriječilo, važno je prepoznati, pravodobno intervenirati, savjetovati i educirati majku, pri čemu je važnost medicinske sestre neizostavna. |