Akutna je leukemija sindrom klonskih malignih bolesti matičnih hematopoetskih stanica. Ako se ne liječi, bolest završava smrtnim ishodom zbog nedostatne funkcije fiziološke hematopoeze. Smrt obično nastupa unutar 3 do 6 mjeseci. Postoje nasljedne i stečene bolesti koje povećavaju mogućnost nastanka akutne leukemije. Akutna se leukemija dijeli s obzirom na morfološke značajke leukemijskih stanica te na citokemijske, imunološke i citogene karakteristike. Kod bolesnika s akutnom leukemijom ne postoji karakterističan klinički simptom koji je svojstven ovoj bolesti. Međutim, skup simptoma kao što su znakovi krvarenja i infekcije te tok bolesti (brza pojava simptoma, naglo pogoršanje stanja bolesnika, uobičajeno liječenje bez učinka) primarno mogu upućivati na akutnu leukemiju. Liječenje se provodi ovisno o vrsti akutne leukemije a obuhvaća primjenu transfuzije, kemoterapije i transplantaciju. Medicinska sestra provodi niz intervencija prilikom liječenja bolesti, prepoznavanja i ublažavanja neželjenih te pružanju podrške. Ukoliko se kod bolesnika provodi kemoterapija, intervencije medicinske sestre usmjerene su na smanjivanje mučnine i povraćanja, tretiranje mukozitisa, alopecije, opstipacije, smanjivanja rizika za pojavu infekcije te nastavak pružanja emocionalne podrške. Transplantacija koštane srži jedna je od najdjelotvornijih terapijskih metoda u liječenju brojnih hematoloških bolesti. Posttransplantacijsko je razdoblje popraćeno smanjenom mogućnošću organizma da se obrani od infekcija. Oporavak imuniteta nakon transplantacije proces je koji može trajati i duže od dvije godine. U ovom razdoblju, medicinska sestra provodi niz intervencija usmjerenih prema sprečavanju nastanka infekcije s ciljem što bržeg imunološkog oporavka. Bolesnika je bitno uputiti da je i nakon otpusta još uvijek u osjetljivom razdoblju u kojem je velika mogućnost pojave brojnih komplikacija i promjena.