Prema podacima SZO-a, poremećaji srčanog ritma ubrajaju se u najčešće kardiovaskularne poremećaje te su prisutni kod gotovo svakog čovjeka u određenom razdoblju života. Ubrzani način života, izloženost stresu i porocima znatno utječu na povećanje stope incidencije aritmija i srčanih oboljenja što predstavlja globalan javnozdravstveni problem i dodatno opterećenje za već ionako opterećen zdravstveni sustav. Danas se, s obzirom na sve češću ulogu loših životnih navika u etiologiji nastanka srčanih oboljenja naglasak stavlja na preventivni zdravstveni odgoj i edukaciju oboljelih. Promocijom zdravog načina života cilj je potaknuti pacijente da promjenom načina prehrane, prestankom pušenja ili umjerenom tjelesnom aktivnošću preveniraju nastanak ili pogoršanje bolesti i omoguće si najvišu moguću kvalitetu života. Aritmije su poremećaji srčanog ritma koje nastaju zbog poremećaja u stvaranju ili provođenju srčanih impulsa. S obzirom na uzrok nastanka aritmija, razlikujemo benigne i maligne aritmija. Benigne aritmije javljaju se u stanjima pretjerane emocionalne uzbuđenosti, intenzivnije tjelesne aktivnosti ili izloženosti stresnoj situaciji. Kako im i sam naziv kaže, u većini slučajeva su bezazlene i ne izazivaju ozbiljnije simptome tek osjećaj nelagode ili neugode. Maligne aritmije u svojoj podlozi nastanka imaju povijest kardiovaskularnih bolesti, stoga ih treba shvatiti puno ozbiljnije kako bi se prevenirale neželjene komplikacije uključujući smrt pacijenta. Najčešće se u liječenju provode konzervativne metode koje se odnose na primjenu lijekova i zdrav stil života dok je u stanjima postojanja patološkog procesa unutar miokarda, u svrhu očuvanja srčane funkcije i prevencije letalnog ishoda potreban operativni zahvat. Zbrinjavanje pacijenata sa srčanim aritmijama zasniva se na multidisciplinarnom pristupu zdravstvenog osoblja i planiranju terapijskog tretmana sukladno potrebama pacijenta i karakteristikama aritmije. Sestrinske aktivnosti u zbrinjavanju srčanih aritmija usmjerene su na zadovoljavanje individualnih potreba oboljelih, prevenciju neželjenih komplikacija i zdravstveni odgoj pacijenta. Kontinuirano i sustavno provođenje zdravstvene njege, zaštita, promocija i unapređenje zdravlja kroz holistički pristup temeljne su zadaće medicinske sestre u skrbi za oboljele.