U Europi, pa time i u Hrvatskoj karcinom debelog crijeva ostaje značajan zdravstveni problem s različitim stopama učestalosti i smrtnosti u različitim zemljama. Rak debelog crijeva često se u svojim ranim stadijima ne manifestira bez simptoma, što naglašava važnost redovitih pregleda za rano otkrivanje. Uobičajeni simptomi koji se mogu manifestirati kako bolest napreduje uključuju promjene u navikama pražnjenja crijeva, krv u stolici, bolove u trbuhu ili nadutost, neobjašnjivi gubitak težine, umor i anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza zbog kroničnog krvarenja. Čimbenici koji pridonose riziku od razvoja karcinoma debelog crijeva uključuju dob (s većinom slučajeva javlja se kod osoba starijih od 50 godina), obiteljsku povijest raka debelog crijeva ili genetska stanja poput Lynchovog sindroma, osobnu povijest bolesti ili određenih polipa, i čimbenici načina života kao što su prehrana, razine tjelesne aktivnosti, pušenje i konzumacija alkohola. Promjene načina života kao što su usvajanje zdrave prehrane bogate voćem i povrćem, ostanak tjelesne aktivnosti, izbjegavanje pušenja, ograničavanje unosa alkohola i redoviti pregledi metode su prevencije karcinoma debelog crijeva. Primarna prevencija raka debelog crijeva uključuje promjenu načina života i čimbenika prehrane kako bi se smanjio rizik od razvoja bolesti. S druge strane, sekundarna prevencija usmjerena je na rano otkrivanje kroz programe probira. Medicinske sestre igraju ključnu ulogu u prevenciji raka debelog crijeva na različitim razinama skrbi, uključujući primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Ove uloge obuhvaćaju širok raspon odgovornosti usmjerenih na educiranje pojedinaca, provođenje pregleda, pružanje genetskog savjetovanja, pružanje prije i postoperativne skrbi kako bi se spriječile komplikacije. Kako bi bile uspješne u svojim ulogama na svim razinama preventivne skrbi, medicinskim sestrama je potrebno snažno kliničko znanje, stalne mogućnosti obuke i praktično iskustvo.