Abstract | Brojna istraživanja su dokazala povezanost dojenja sa stvaranjem majčinskih osjećaja,
brige o novorođenčetu i stabilnim mentalnim zdravljem. Majke koje doje su pokazale puno
manji postotak postporođajih depresija za razliku od majki koje su odmah uvele adaptirano
mlijeko. Postporođajna depresija nije zabrinjavajuća samo za majku već uvelike utiče pa čak i
ugrožava novorođenče. Buduće majke bi trebalo uputiti o načinu kako spriječiti
postporođajne mentalne tegobe. Potrebno im je objasniti koja je pozadina samog čina dojenja
te na koji način ono stvara pozitivne emocije. Gledajući dojenje kao fiziološku funkciju,
možemo uočiti koje su kemijske reakcije koje se u majčinom tijelu odvijaju te zašto dolazi do
svih pozitivnih učinaka dojenja ili suprotno, nedostatkom čega će rezultirati negativno, a riječ
je o hormonu kojeg ljudsko tijelo proizvodi u hipotalamusu – oksitocinu. Priroda je istim tim
hormonima učinila tijelo žene prilagodljivim da izdrži veliku bol pri porodu, a iste te tvari
pomažu novonastaloj majci da s lakoćom izdrži neprospavane noći brinući se za
novorođenče.
Kada govorimo o mentalnom zdravlju majke, stabilizacija oksitocina i prolaktina
uvelike je zaslužna za prirodnu privrženost majke prema djetetu. Miris djeteta, dodir između
majke i djeteta kao i pogled majke na dijete doprinose lučenju oksitocina i pojačavaju pažnju
koju majka usmjerava prema potrebama novorođenčeta. Oksitocin ili takozvani ''hormon
ljubavi'' je ključni element kako pri porodu tako i kasnije pri hranjenju djeteta. On naprosto
pomaže u prirodnom činu, poticanje rođenja djeteta te logično stvaranju hrane za to dijete,
proizvodnji mlijeka te je bitan kod emocionalnog povezivanja sa djetetom. Hormon oksitocin
se oslobađa u krvotok kao odgovor na istezanje vrata maternice i maternice tijekom poroda, a
kod dojenja stimulacijom bradavica. Neuroznanstvenici su dokazali bitno veću aktivnost
amigdale, dijela mozga odgovornog za emocije, koji radi pojačanog lučenja oksitocina
neposredno nakon poroda i u prvim tjednima majčinstva utječe na povećani angažman majke
oko djeteta. Kroz hranjenje, pružanje zaštite i zadovoljavanje drugih potreba uspostavlja se
vrlo važan osjećaj bliskosti, ključan za zdrav emocionalni razvoj djeteta. Kod majki koje
imaju problem sa zastojem i otpuštanjem mlijeka, može se dogoditi da imaju manjak upravo
ovog takozvanog ''hormona ljubavi'' te uz preporuku liječnika, majka može uzimati
nadomjestak oksitocina.
Cilj rada je:
Pregledom dostupne literature opisati povezanost dojenja i mentalnog zdravlja majke.
Opisati koji su uzroci koji dovode do odstupanja u mentalnom zdravlju majke, a vezani su
za dojenje te na koji način se može prevenirati taj problem kako ga liječiti.
Metode rada:
Za potrebe izrade ovog preglednog završnog rada korištena je dostupna stručna literatura
(knjige, priručnici), te znanstveni i stručni radovi u dostupnim bazama podataka publiciranih
u domaćim i stranim časopisima. |