Subarahnoidalno krvarenje označava postojanje krvi u subarahnoidalnom prostoru te zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju i sveobuhvatnu skrb. Dijeli se na spontano subarahnoidalno krvarenje i traumatsko subarahnoidalno krvarenje. Njegova incidencija potvrđuje da je i dalje jedan od vodećih uzroka pojave smrtnog ishoda i neurološkog invaliditeta u svijetu. Nagla ruptura intrakranijalne aneurizme jedan je od patofizioloških mehanizama subarahnoidalnog krvarenja koja za posljedicu ima izlijevanje krvi u subarahnoidalni prostor, meningealnu iritaciju i povećanje intrakranijalnog tlaka. Kao u većini dijagnoza tako i u ovoj, postoje razni čimbenici rizika koji mogu prethoditi pojavi subarahnoidalnog krvarenja, a na neke od njih pacijent može imati utjecaja dok na druge ne može. Temeljita procjena neurološkog statusa, interpretacija vitalnih znakova, hitne intervencije, nadzor intrakranijalnog tlaka, suradnja s ostalim članovima zdravstvenog tima kao i primjena terapije te provođenje specifičnih postupaka samo su neke od intervencija medicinske sestre koje su zaista važne u kontekstu ove dijagnoze. Za utvrđivanje dijagnoze primarne su anamneza i klinička slika. Da bi se potvrdila sumnja na postojanje subarahnoidalnog krvarenja potrebno je učiniti hitnu kompjutoriziranu tomografiju koja je u većini slučajeva pouzdan pokazatelj, a ukoliko se dogodi da nalaz bude negativan potrebno je napraviti lumbalnu punkciju. Kada se potvrdi dijagnoza SAH- a treba učiniti još jednu dijagnostičku obradu odnosno angiografiju. Tijekom provođenja skrbi medicinska sestra provodi intervencije u svrhu sprječavanja primarnih komplikacija kao što su vazospazam i druge neurološke komplikacije te sekundarnih komplikacija poput duboke venske tromboze, pneumonije i dekubitusa. Provođenje rehabilitacijskih tehnika od velike je važnosti u bržem oporavku i osposobljavanju pacijenta kao i psihološka podrška u kojoj medicinska sestra kroz svoju prisutnost, razumijevanje i savjetovanje pomaže pacijentu u svladavanju svih prepreka , strahova i nedoumica. Edukacija pacijenata i njihovih obitelji kao jedna od važnih intervencija medicinske sestre odnosi se na osiguravanje uspješnog oporavka i prevenciju komplikacija koje sa sobom donose neke nove promjene u njihovim životima. Da bi sestra mogla educirati ljude u svojoj okolini i provoditi različite intervencije te biti u kontinuitetu sa najnovijim smjernicama odnosno tehnikama i ona se mora konstantno educirati i raditi na svom profesionalnom razvoju.