Kraniocerebralne ozljede uzrokovane prometnim nesrećama predstavljaju značajan javnozdravstveni problem zbog svoje visoke incidencije, težine posljedica i dugotrajnog utjecaja na kvalitetu života unesrećenih osoba. Nastanak trauma mozga i glave su među vodećim uzrocima trajnih moždanih deficita i u konačnici mortaliteta diljem svijeta. Osim utjecaja po život i zdravlje osobe, utječu i na obitelji unesrećenih i financijsko opterećenje zdravstvenog sustava. Ove ozljede obuhvaćaju širok spektar oštećenja mozga koji nastaju uslijed mehaničkog utjecaja tijekom prometne nesreće, uključujući kontuzije, laceracije i intrakranijalna krvarenja. Posljedice sežu od blagih potresa mozga do teških stanja koja zahtijevaju hitnu neurokiruršku intervenciju i mogu rezultirati trajnim neurološkim deficitima ili smrću. Prevencija ovih ozljeda fokusira se na promicanje sigurnosnih mjera u prometu, poput korištenja sigurnosnog pojasa, kaciga za motocikliste i bicikliste te implementacije sigurnosnih tehnologija u vozilima. Također, nužno je podizanje svijesti o važnosti vožnje po pravilima sigurnosti, ponajprije izbjegavanja vožnje prilikom konzumacije alkohola i vožnji po primjerenim brzinama. Unatoč naporima u prevenciji, kraniocerebralne ozljede i dalje predstavljaju izazov u neurotraumatologiji. Liječenje ovih ozljeda zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje hitnu medicinsku pomoć, neurokirurške timove, rehabilitacijske stručnjake i psihološku podršku. Nužan je hitan medicinski tretman počevši od hitnog medicinskog transporta, dijagnostike i brzog početka liječenja. Tijek liječenja je usmjeren na održavanje života, smanjenje komplikacija i sekundarnih ozljeda. Oporavak može biti dugotrajan i zahtijevan, s fokusom na minimiziranje neuroloških oštećenja i maksimiziranje funkcionalne obnove. Pristup pacijentu je individualan i holistički, a razlikuje se ovisno o prehospitalnim i hospitalnim uvjetima.