Abstract | Infekcije se smatraju jednim od najznaajnijih javnozdravstvenih problema jer su povezane
s visokim stopama morbiditeta i mortaliteta u cijelome svijetu. Kronine bolesti koje se mogu
razviti kao posljedica infekcije ukljuuju maligne, autoimune i metabolike bolesti i mogu dovesti
do razvoja disfunkcije svih organa i organskih sustava. Infekcija se događa uslijed djelovanja
mikroorganizma i neuinkovite obrane domaina. Mo~e biti lokalna, sustavna, kronina, akutna,
kronina, bakterijemija i septikemija. Bakterijemija oznaava infekciju u kojoj je uzronik prisutan
u krvi domaina, a septikemija stanje u kojemu je bakterijemija rezultirala sistemskom infekcijom.
Bolnike infekcije su infekcije koje su infekcija povezane sa zdravstvenom skrbi, najebe
ukljuuju infekcije krvotoka, ko~e i mekih tkiva, mokranog i respiratornog sustava. Mogu se javiti
u svim podrujima i okru~enjima zdravstvene skrbi i nakon otpusta iz bolnice. U ovu skupinu
infekcija se ubrajaju i profesionalne infekcije. Bolesnici u jedinicama intenzivnog lijeenja izlo~eni
su visokom riziku od bolnikih infekcija zbog visoke uestalosti invazivnih postupaka i koribtenja
medicinskih uređaja, inducirane imunosupresije, komorbiditeta, slabosti i starije dobi. Događaju se
uslijed djelovanja vibestrukih imbenika, a rezultiraju duljom hospitalizacijom, porastom potrobnje
antibiotika i visokim trobkovima zdravstvene skrbi. Sprjeavanje i kontrola infekcije obuhvaa
procese, postupke, intervencije i politike koje se provode na svim razinama zdravstvene zabtite.
Osnovne mjere sprjeavanja infekcije obuhvaaju osobnu higijenu i higijenu prostora, a specifine
ovise o vrsti infekcije i prisutnim rizicima za birenje patogena. Uinkovita prevencije i postizanje
kontrole ovisi o dobroj suradnji, epidemiolobkom praenju, pobtivanju smjernica i protokola rada,
dokumentiranju i implementaciji sustava kontrole infekcija na razini zdravstvene ustanove. |