Bol u leđima i vratu pogađa sve slojeve društva, bez obzira na dob, spol, profesionalnu orijentaciju i fizičku aktivnost. Osjetljivost na bol se razlikuje se od osobe do osobe. Iskustvo koje jednoj osobi uzrokuje neposrednu, nesnošljivu bol, u druge će izazvati tek manji osjećaj nelagode. Degenerativne promjene na kralješnici jedne su od uzroka pojave boli, a time i pojave emocionalnih stanja poput anksioznosti i depresije. Anksiozni poremećaji su vrlo učestali poremećaji. Postoji puno naziva koji se koriste za anksioznost kao što su tjeskoba, zabrinutost, nervoza, napetost, osjećaj da je osoba na rubu, u stresu. Anksioznost je sastavni dio života. Depresija je više od obične tuge, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili ako ne prestaje, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije obična tuga, nego depresija. Cilj ovog rada je utvrditi intenzitet boli kod pacijenata sa bolnim sindromom kralješnice, ispitati stupanj anksioznosti i depresivnosti kod sudionika i ispitati odnos između intenziteta i kvalitete boli i emocionalnih stanja kod sudionika. Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici ˝Dr. Ivo Pedišić˝ na odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. U ispitivanju je sudjelovalo 60 ispitanika. Varijable koje su ispitivane: bol, intenzitet i kvaliteta boli. Emocionalna stanja, anksioznost i depresivnost, potom sociodemografske varijable dob, spol, obrazovanje, bračni status i varijable zdravstvenog stanja (tjelesna aktivnost, drugi zdravstveni problemi, operacije, lijekovi). Istraživaje je pokazalo da je kod sudionika sa bolnim sindromima kralješnice izraženija senzorna bol koju najčešće opisuju kao probadajuću, bolnu i oštru. Pokazalo se da postoji povezanost boli s emotivnim stanjem. S obzirom na intenzitet boli koju opisuju kao relativno jaku sudionici su blago anksiozni, ali su većinom nisko depresivni usporkos nedostatku sna i energije.