Kvaliteta rada utječe na osobni dohodak, identitet, društveni status i svakodnevni život. Tijekom povijesti, odnos prema radu bitno se mijenjao. Lovci-sakupljači radili su tek 20 sati tjedno, uživajući veliku slobodu u organizaciji preostalog vremena. Danas radnici često rade 40 ili više sati tjedno u strogo definiranim uvjetima. Zahvaljujući globalizaciji i neoliberalnoj ekonomiji, sve se više smanjuje važnost tradicionalnog zaposlenja te se pojavljuju fleksibilni oblici rada. Nepravilno radno vrijeme, koje uključuje noćni i smjenski rad, rad tijekom vikenda i blagdana, negativno utječe na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, zdravlje i socijalnu uključenost. Sektor prijevoza i profesionalni sport posebno su pogođeni takvim uvjetima, s dugim i nepredvidivim radnim satima. Za profesionalne vozače i sportaše to znači probleme poput poremećaja spavanja, povećane razine stresa, socijalne izolacije te povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i mentalnih poremećaja. Zbog ovih izazova potrebne su sveobuhvatne strategije za poboljšanje zdravlja i dobrobiti zaposlenika, uključujući prilagodbu radnog vremena i jačanje socijalne podrške. Cilj istraživanja bio je analizirati povezanost nepravilnog radnog vremena s prehranom, hidratacijom, kvalitetom sna i socijalnim kontaktima s bližnjima kako bi se utvrdile životne navike sportaša i vozača povezane sa zdravljem. Istraživanje je provedeno temeljem upitnika, a populacija ispitanika su korisnici usluga Poliklinike Vaš Pregled. Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju kako postoji izravna povezanost nepravilnog radnog vremena sa zdravljem i život profesionalnih vozača i sportaša. Probleme sa spavanjem uvijek ima 13,4 % ispitanih, dok ih samo 3,5 % sa spavanjem nikad nema problema. Čest osjećaj umora prati čak 51,4 % ispitanih, a samo 2,8 % nikada ne osjeća umor. Nepravilno radno vrijeme kod 52,4 % ispitanih često ima povezanost s izborom hrane, a isti postotak ispitanih često i preskače obroke. Nešto manji postotak ispitanih, njih 36,6 % često osjeća dehidriranost. Nepravilno radno vrijeme u visokom je postotku i prepreka za bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću i iznos visokih 44 %. Tek 8,5 % ispitanih ne osjeća spomenuti prepreku. 48,6 % ispitanika izjasnilo se kako im je nepravilno radno vrijeme često izvor stresa, a samo 7 % ispitanih nikada nije pod stresom. Visoku razinu stresa kod 41,5 % ispitanih često prati osjećaj niskog emocionalnog blagostanja te općeg nezadovoljstva životom (40,8 %). Odsutnost od obitelji i prijatelja te socijalnu izoliranost osjeća čak 45 %, odnosno 43 % ispitanih. Sve je to povezano i s održavanjem bliskih odnosa. Prilagodba na nepravilno radno vrijeme čest je problem kod 39,9% ispitanih. Ipak, 30,5 % ispitanih često koristi slobodno vrijeme na željeni način. Većina ispitanih izjasnila se kako često osjeća povezanost nepravilnog radnog vremena sa oporavkom, njih 43. U sektorima gdje nepravilno radno vrijeme prevladava, vrlo je važno razviti strategije za upravljanje radnim vremenom. Jedna od preporuka svakako je uvođenje fleksibilnijeg radnog rasporeda i strogo pridržavanje propisanog odmora. Na taj se način mogu smanjiti negativni učinci na zdravlje zaposlenika, ali i poboljšati njihovo opće zadovoljstvo.