Hitni bolnički objedinjeni prijem predstavlja ustrojstvenu jedinicu bolničke ustanove. Njezina je uloga prijem, obrada te zbrinjavanje hitnih pacijenta, bez obzira na inicijalnu dijagnozu. Važnu ulogu u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu ima medicinska sestra/tehničar. Prisutna je u cjelokupnom procesu njege, od prijema do otpusta kući ili neki drugi odjel. Stoga je iznimno važno da posjeduje izvrsno znanje tehničko-medicinske opreme. Uloga je medicinske sestre/tehničara raznolika u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Prema tome, ona je neizostavan dio tima. Medicinske sestre/tehničari hitne pomoći svoj rad obavljaju u timu s liječnicima, zdravstvenim radnicima te ostalim medicinskim sestrama koje prate pacijentovo zdravstveno stanje, pružaju skrb, daju lijekove, planiraju i pripremaju potrebe dugotrajne njege, primjenjuju medicinsku opremu, savjetuju pacijente i obitelj o bolesti, načinu njege te kontinuiranoj skrbi nakon odlaska iz bolnice. U hitnom se prijemu s radom započinje komunikacijom pacijenta i medicinske sestre, a od medicinske se sestre zahtijeva pozitivna i učinkovita komunikacija. Uz to, očekuje se i etičnost tijekom obavljanja rada, empatija te poštivanje humanosti pacijenata neovisno o spolu, vjeri, rasi ili kulturološkim razlikama. Medicinska sestra/tehničar obavlja važnu ulogu tijekom kardiopulmonalne reanimacije, trijaže, raznih invazivnih postupaka (postavljanje venskog centralnog katetera, pleuralna punkcija). Dakle, važno je da posjeduje visoku razinu znanja, iskustva, vještina i odgovornosti. U većini postupaka asistira liječniku, a u određenim postupcima, poput postavljanja imobilizacije, nazogastrične sonde, venskog puta ili urinarnog katetera, medicinska sestra/tehničar postupak izvodi sama/sam uz raniju indikaciju liječnika. Cerebrovaskularni infarkt, infarkt miokarda, prisutnost stranih tijela u dišnim putevima, traume, razne ozljede nastale u prometnim nesrećama, samo su dio onoga s čime se medicinska sestra/tehničar suočava na hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Nadalje, medicinska sestra/tehničar mora poznavati mjere zaštite jer je ovaj hitni bolnički objedinjeni prijem mjesto najveće frekvencije razmjene pacijenta, gdje se odvija njihov prvi doticaj sa zdravstvenom zaštitom, a često se javljaju i pacijenti koji su bili u dodiru s nepoznatim mikroorganizmima. Unapređenje medicinske struke, različita stanja pacijenta podrazumijeva i obvezuje medicinsku sestru na cjeloživotno učenje i edukaciju. Na taj se način osigurava visoka razina kvalitete njege. Upravljanje i organizacija rada unutar objedinjenog hitnog bolničkog prijema ključni su faktori u osiguravanju učinkovitog i brzog pružanja zdravstvene skrbi pacijentima. Sustavno planiranje rasporeda osoblja i resursa omogućuje optimizaciju procesa prijema, trijaže i liječenja pacijenata u hitnim situacijama. Koordinacija između različitih timova zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničko osoblje, ključna je za postizanje kontinuirane brige i pravovremene intervencije. Implementacija jasnih protokola i procedura za hitne slučajeve pridonosi smanjenju vremena čekanja i poboljšava kvalitetu pružene zdravstvene skrbi. Redovito praćenje performansi objedinjenog hitnog bolničkog prijema kroz analizu vremena obrade, stopa hitnosti i pacijentovih ishoda omogućuje kontinuirano poboljšanje procesa rada. Edukacija osoblja o hitnim protokolima, pružanje mentorske podrške i sustavno usavršavanje doprinose izgradnji kompetentnog tima sposobnog za učinkovito upravljanje i organizaciju rada u hitnim bolničkim uvjetima.