Pad je jedan od najčešćih neželjenih događaja kod hospitaliziranih bolesnika. Posljedice pada mogu produžiti vrijeme hospitalizacije, negativno djelovati na samopouzdnje bolesnika, otežati oporavak i povratak radnoj sposobnosti, a u nekim slučajevima padovi vode letalnom ishodu. Padovi su prvi uzrok iznenadne smrti u osoba iznad 75 godina. Oko 70% padova starih ljudi završava frakturom kosti, najčešće kuka. Polovicu tih događaja moglo se prevenirati. Pad bolesnika je i jedan od pokazatelja kvalitete zdravstvene skrbi.Uzroci pada su multifaktorijalni. U 30% do 50% slučajeva pad je posljedica okolinskih faktora. Međutim, većina padova ipak se pripisuje interakciji između okolinskih opasnosti i povećane osjetljivosti pojedinca kao posljedice starosti i bolesti. Za objektivnu procjenu rizika za pad bolesnika može se koristiti više alata. Najčešće korištena je Morseova skala.Sigurnost bolesnika predstavlja najpouzdaniju mjeru kvalitete zdravstvenog sustava. Svjetska zdravstvena organizacija definira sigurnost bolesnika kao prevenciju, otklanjanje i unapređenje zaštite od neželjenih događaja tijekom procesa zdravstvene skrbi.Dogodi li se pad potrebno je provesti protokolom određene intervencije, te sam pad evidentirati.Danas se provode mnogobrojne intervencije na svim razinama zdravstvene skrbi s ciljem prevencije pada kod najugroženijih skupina. Najisplativija (ekonomski i gledano sa stajališta dobrobiti bolesnika) je primarna preventiva koja se provodi kroz različite sustave obavještavanja, informiranja, motiviranja i educiranja na svim razinama zdravstvene zaštite. Medicinska sestra ima veliku ulogu u primarnoj prevenciji pada bolesnika, primarnu prevenciju pada provodi motiviranjem i educiranjem bolesnika.Visoki rizik za pad je bolesnikov problem, odnosno sestrinska dijagnoza. Prevenciju pada medicinske sestre provode kroz proces sestrinske skrbi, koji se sastoji od četiri osnovne faza: utvrđivanje potreba, planiranje, provođenje i evaluaciju.Nakon detaljno prikupljenih informacija (sestrinska anamneza i status bolesnika) medicinska sestra postavlja sestrinsku dijagnozu, utvrđuje bolesnikove prioritete te pristupa izradi plana zdravstvene njege.U planu se navode ciljevi, planiraju i provode intervencije, a na samom kraju provodi se evaluacija.