S obzirom na rastući interes i potencijal, kako u svijetu tako i kod nas, za proizvodnju energije iz biomase kako bi se smanjila ovisnost o nafti i smanjilo zagađenje okoliša, postoji potreba pravljenja izračuna kako bi se ekonomski opravdalo korištenje žetvenih ostataka za unaprjeđenje dohotka poljoprivrednika. Većina poljoprivrednika u RH ne razumije važnost uključivanja troškova iznešenih hranjiva u cijenu koštanja žetvenih ostataka, niti su upoznati sa udjelom mase žetvenog ostatka koja se smije odstraniti sa polja bez dugoročnih štetnih posljedica na fizikalno – kemijska svojstva tla. Ovaj diplomski rad prikazuje način formiranja cijene koštanja prešane kukuruzovine i pčenične slame, ali i dostupne količine kukuruzovine i slame u Kontinentalnoj Hrvatskoj na temelju prosječne proizvodnje zrna kukuruza i pšenice, omjera zrna i žetvenog ostatka te efikasnosti sakupljanja, za razdoblje 2011. – 2015. Cijena koštanja žetvenih ostataka zbroj je troškova iznešenih hranjiva i troškova mehanizacije i ljudskog rada za operacije prešanje te operaciju pomicanja i slaganja bala na parceli. Za potrebe izračuna korišten je traktor snage 99 kW i preša za valjčaste bale mase oko 250 kg te traktor snage 55 kW sa prednjim utovarivačem. Cijena koštanja kilograma kukuruzovine iznosi 0,23 HRK, a kilograma pšenične slame 0,19 HRK. Dohodak od prodaje kukuruzovine po jednom hektaru ide od 210 – 810 HRK, a za slamu od 256 – 724 HRK, ovisno o prodajnoj cijeni.