| Abstract | Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi doprinos obiteljskih čimbenika, točnije komunikacije,
suicidalnim simptomima adolescenata Varaždinske županije. Uz navedeno ispitane su dobne i
spolne razlike u iskazivanju suicidalnih simptoma te percepciji obiteljske komunikacije.
Istraživanje je dio šireg projekta pod nazivom "Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj"
provedenog između 2017. i 2019. godine od strane Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a u
ovom radu korišten je varaždinski uzorak koji broji 1647 srednjoškolaca. Ovim diplomskim
radom obuhvaćeno je 30% učenika svih varaždinskih srednjih škola, a to su Medicinska škola,
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Strojarska i prometna škola, Gospodarska škola,
Prva gimnazija, Druga gimnazija, Srednja strukovna škola, Elektrostrojarska škola i Glazbena
škola.
Suicidalni rizik ispitan je pomoću istoimene skale korištene u CTC Upitniku za djecu i mlade
(Communities That Care-CTC Youth Survey). Skala kojim se ispituje suicidalni rizik sastoji se
od četiri pitanja gdje sudionici sa „X“ označavaju vrijede li navedene tvrdnje za njih (DA/NE),
a s obzirom na rezultate formiralo se 5 razina suicidalnog rizika. Za ispitivanje komunikacije
unutar obitelji korištena je Skala obiteljske komunikacije (Family Communication Scale-FCS,
Olson, Gorall i Tiesel, 2004) od 10 čestica koje mjere različite aspekte obiteljske komunikacije
gdje sudionici označavaju stupanj slaganja s određenim tvrdnjama na Likertovoj skali, od 1 do
5. Ukupnim rezultatom na skali (od 10 do 50) procjenjuje se stupanj kvalitete obiteljske
komunikacije koja može biti niska, umjerena i visoka.
Rezultati ukazuju kako su sva 4 simptoma suicidalnosti najčešća kod adolescenata koji
procjenjuju kvalitetu obiteljske komunikacije kao nisku. Djevojke mnogo češće od mladića
izvještavaju o prisutnosti sva 4 suicidalna simptoma. Mladići u prosjeku iskazuju pozitivniju
percepciju obiteljske komunikacije u svojoj obitelji od djevojaka. Mlađi adolescenti obiteljsku
komunikaciju procjenjuju pozitivnijom u odnosu na starije, dok ne postoje statistički značajne
razlike u zastupljenosti suicidalnih simptoma među mlađim i starijim adolescentima. Rezultati
ovog diplomskog rada također pokazuju kako 33,6% adolescenata spada u jednu od kategorija
suicidalnog rizika.
Ovim diplomskim radom naglašena je važnost obiteljske komunikacije u odnosu na suicidalne
simptome adolescenata koju je potrebno staviti u fokus istraživačkog i praktičnog rada. |
| Abstract (english) | The aim of this thesis was to determine the contribution of family factors, more precisely family
communication, on suicidal symptoms of adolescents from the Varaždin County. In addition,
age and gender differences in the expression of suicidal symptoms and the perception of family
communication were examined.
The research is a part of a larger project called "Positive development of adolescents in Croatia"
conducted between 2017. and 2019. by the Faculty of Education and Rehabilitation. In this
thesis the Varaždin sample of 1647 high school students were used, who covers 30% of students
in all Varaždin high schools and those are Medicinska škola, Graditeljska, prirodoslovna i
rudarska škola, Strojarska i prometna škola, Gospodarska škola, Prva gimnazija, Druga
gimnazija, Srednja strukovna škola, Elektrostrojarska škola i Glazbena škola.
Suicide risk was examined using the eponymous scale used in the CTC questionnaire
(Communities That Care-CTC Youth Survey). The scale for examining suicidal risk consists
of four questions where participants with an "X" indicate whether the stated statements are valid
for them (YES / NO), and considering the results, 5 levels of suicidal risk are formed. The
Family Communication Scale (FCS, Olson, Gorall, & Tiesel, 2004) of 10 particles measuring
different aspects of family communication was used to examine communication within the
family, where participants indicate the degree of agreement with certain statements on the
Likert scale, from 1 to 5. The overall score on the scale (10 to 50) assesses the degree of quality
of family communication, which can be low, moderate and high.
The results indicate that all 4 suicidal symptoms are most common in adolescents who rate the
quality of family communication as low. Girls report the presence of all 4 suicidal symptoms
much more often than boys. Boys on average express a more positive perception of family
communication than girls. Younger adolescents assess family communication as more positive
than older ones, while there are no statistically significant differences in the prevalence of
suicidal symptoms among younger and older adolescents. The results of this thesis also show
that 33.6% of adolescents fall into one of the categories of suicidal risk.
This research emphasizes the importance of family communication in relation to the suicidal
symptoms of adolescents, which needs to become the focus of research and practical work. |
