Adolescencija je razdoblje koje osim razvojnih promjena, karakterizira i potreba za identifikacijom, odnosno traganje za ljudima koji mogu poslužiti kao uzor. Tada se kod adolescenata javlja želja da se osjete prihvaćenima od strane nekog društva, što samim time može dovesti i do njihove podložnosti utjecaju od strane vršnjaka. Utjecaj vršnjaka sastavni je dio vršnjačkih odnosa koji može djelovati na pozitivan i negativan način. Od vršnjačkog utjecaja koji je nemoguće izbjeći, autori razlikuju vršnjački pritisak. On se odnosi na očekivanje vršnjaka da se pojedinac ponaša na određeni način bez obzira na njegove želje, jer ako se adolescent konformira očekivanjima vršnjaka, oni ga prihvaćaju, a ako do konformiranja ne dođe, slijede sankcije poput odbacivanja, ogovaranja, izbjegavanja i slično. Jedno od najtežih emocionalnih stanja u kojem se adolescent može naći jest odbačenost od prijatelja, stoga sve što adolescent radi samo kako bi došao do pozitivnog potkrjepljenja ili izbjegao sankcije vršnjaka definira se kao podložnost vršnjačkom pritisku. Kako je vršnjački pritisak mali dio vršnjačkog utjecaja on također može biti pozitivan i negativan. Pozitivan vršnjački pritisak najčešće se veže uz društveni život adolescenta, dok se negativan vršnjački pritisak veže uz rizična ponašanja. U empirijskom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja o vrednovanju prijateljstva i pripadnosti grupe te podložnosti pozitivnim i negativnim aspektima vršnjačkog pritiska. Za potrebe istraživanja izrađen je anketni upitnik te je primijenjen na uzorku od 50 ispitanika srednjoškolske populacije. Rezultati istraživanja ukazuju na nisku razinu podložnosti adolescenata/tica negativnim aspektima vršnjačkog pritiska te mogu poslužiti kao temelj prilikom daljnjih istraživanja.