Abstract | Sindrom sagorijevanja prepoznat je kao važan problem zbog nepovoljnih utjecaja na zdravlje i radno ponašanje. Povezan je s izostancima s posla, napuštanjem posla, smanjenom produktivnosti i učinkovitosti zaposlenika te psihičkim i fizičkim zdravstvenim problemima zaposlenih. Psihološka klima konstrukt je koji obuhvaća individualnu percepciju važnih elemenata radnog okruženja zaposlenika. Percepcije klime značajno su povezane sa zadovoljstvom poslom, radnim stavovima, psihološkim blagostanjem, motivacijom i radnom učinkovitošću, zbog čega smo u ovom istraživanju ispitivali doprinos psihološke klime u pojavi sagorijevanja na radnom mjestu. Osim toga, ispitivali smo moderira li rad na daljinu povezanost socijalnih dimenzija psihološke klime i sagorijevanja. Istraživanje je uključivalo zaposlenike IKT sektora (informacijske i komunikacijske tehnologije) u Hrvatskoj, gdje je rad na daljinu posebno prisutan. Sve dimenzije psihološke klime (radna uloga, radni zadaci, rukovođenje i radna grupa) negativno koreliraju sa sagorijevanjem, ali samo su se percepcije radnih zadataka i radne uloge pokazale značajnim prediktorima sagorijevanja. Utvrđeni su doprinosi izazovnosti, raznolikosti i važnosti radnih zadataka, autonomije u njihovom obavljanju te nejasnoće i konflikta radne uloge u objašnjenju sagorijevanja na poslu. Potvrđen je moderacijski efekt mjesta rada na povezanost percepcije radne grupe i sagorijevanja na svim razinama moderatora, pri čemu je negativna povezanost percepcije radne grupe i simptoma sagorijevanja na poslu to veća što je kod sudionika zastupljeniji rad iz ureda. Rad ističe praktične implikacije za organizacijsku praksu te metodološke nedostatke i preporuke za buduća istraživanja. |
Abstract (english) | Burnout syndrome is recognized as an important issue due to its adverse effects on health and work behavior. It is associated with absenteeism, turnover, reduced productivity and efficiency, and employees' mental and physical health problems. Psychological climate is a construct that encompasses individual perceptions of important elements of the work environment. Climate perceptions are significantly linked to job satisfaction, work attitudes, psychological well-being, motivation, and work efficiency, which is why this study examined the contribution of psychological climate to the occurrence of workplace burnout. Additionally, we investigated whether remote work moderates the relationship between the social dimensions of psychological climate and burnout. The study included employees in the ICT sector (information and communication technology) in Croatia, where remote work is particularly prevalent. All dimensions of psychological climate (work role, work tasks, leadership, and work group) negatively correlate with burnout, but only perceptions of work tasks and work role were significant predictors of burnout. The contributions of task challenge, task diversity, task importance, autonomy in performing tasks, and role ambiguity and conflict in explaining burnout were identified. The moderating effect of the remote work on the relationship between work group perception and burnout was confirmed at all levels of the moderator, with the negative correlation between work group perception and burnout symptoms being greater for participants working more in the office. The study highlights practical implications for organizational practice, methodological limitations, and provides recommendations for future research. |