| Abstract | Cilj provedenog istraživanja bio je istražiti stav uzorka mladih iz različitih dijelova Hrvatske o
sudjelovanju u oružanoj obrani Hrvatske ukoliko bi bilo potrebe za njom. Istraživanje je
ispitalo spoznajne odrednice stava kao što su povjerenje u institucije, politička orijentacija i
stav o hrvatskim braniteljima te afektivne kao što su izraženost nacionalnog identiteta,
važnost osobnih i socijalnih aspekata identiteta, nacionalizam, internacionalizam, religioznost
i domoljublje. Cilj istraživanja također je bio dati uvid u to na koji način se mladi razlikuju u
spomenutim varijablama s obzirom na regionalnu pripadnost i proživljene ratne traume u
obitelji. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 345 ispitanika iz različitih dijelova Hrvatske,
dobi između 18 i 30 godina. Instrumente u istraživanju čine upitnik socijalno-demografskih
podataka, Skala opće izraženosti nacionalnog identiteta (Franc, Ivičić i Šakić, 2009), Upitnik
aspekata identiteta (Franc, Ivičić i Šakić, 2006), Skala domoljublja (Franc, Ivičić i Šakić,
2009), Skala povjerenja u institucije (Europska studija vrednota, 2017), čestice samoprocjene
religioznosti i političke orijentacije preuzete iz Pilarovog barometra hrvatskoga društva te
čestica spremnosti na sudjelovanje u ratu preuzeta iz upitnika World values survey. Podaci su
prikupljani online putem, tehnikom snježne grude. U istraživanju se o svom potencijalnom
sudjelovanju u oružanoj obrani domovine 31% sudionika izjasnilo pozitivno, 51,3%
negativno, dok 17,7% njih nije iskazalo jasan stav. Regresijskom analizom u koju su bile
uključene afektivne odrednice stava objašnjeno je 43% varijance spremnosti na sudjelovanje u
ratu. Značajnim odrednicama pokazali su se izraženost nacionalnog identiteta, domoljublje,
nacionalizam, internacionalizam i važnost socijalnih aspekata identiteta. Regresijskom
analizom u koju su bile uključene kognitivne odrednice stava objašnjeno je 35,1% varijance
spremnosti na sudjelovanje u ratu, a značajnim odrednicama su se pokazali politička
orijentacija, stav prema hrvatskim braniteljima i povjerenje u institucije. Roditeljsko
sudjelovanje u ratu se u sklopu analize afektivnih odrednica pokazalo značajnim, dok se u
analizi kognitivnih odrednica pokazalo neznačajnim prediktorom. Pronađena je značajna, no
razmjerno niska korelacija između ratnih stradanja i regionalne pripadnosti s obzirom na
pogođenost ratom, dok se korelacija između regionalne pripadnosti i ratnih stradanja te
spremnosti na sudjelovanje u oružanoj obrani domovine nije pokazala statistički značajnom. |
| Abstract (english) | The aim of this study was to investigate Croatian youth's willingness to fight for their country.
The research investigated cognitive (confidence in institutions, political orientation and
attitude toward Croatian veterans) and affective (strength of national identity, the importance
of personal and social identity, nationalism, internationalism, religiosity and patriotism)
factors. Another aim of the study was to investigate differences in these dimensions
considering personal experiences linked to Homeland war (war traumas in the family and the
amount in which their home region was affected by the war). Participants in this research
were 345 young people from different regions of Croatia. Participants were aged between 18-
30. In order to investigate research goals, the following questionnaires were used: National
Identity Strength Scale (Franc, Ivičić i Šakić, 2009), Aspects of Identity Questionnaire (Franc,
Ivičić i Šakić, 2006), Patriotism Scale (Franc, Ivičić i Šakić, 2009), Confidence In Institutions
Scale (European Values Study, 2017). Certain sociodemographic measures were used as well.
Willingness to fight was measured through the questionnaire used in World Values Survey.
Data was collected online by sharing posts on social media and by mail. Results showed that
31% of the participants are willing to fight for their country, 51,3% are not willing to fight
and 17,7% of them gave neither positive nor negative answer. Regression analysis with
affective factors included has accounted for 43% of the variance of willingness to fight.
Strength of national identity, patriotism, nationalism, internationalism and the importance of
social identity were statistically significant predictors, while religiosity and importance of
personal identity were not statistically significant. Regression analysis with cognitive factors
included has accounted for 35,1% of the variance of willingness to fight. Confidence in
institutions, political orientation and attitude towards Croatian veterans were all statistically
significant factors. Results also showed statistically significant, but weak correlation between
war traumas in the family and the amount in which their home region was affected by war.
However, there was no statistically significant correlation between these factors and
willingness to defend the country.
Keywords: |
