Cilj provedenog istraživanja bio je istražiti stav uzorka mladih iz različitih dijelova Hrvatske o sudjelovanju u oružanoj obrani Hrvatske ukoliko bi bilo potrebe za njom. Istraživanje je ispitalo spoznajne odrednice stava kao što su povjerenje u institucije, politička orijentacija i stav o hrvatskim braniteljima te afektivne kao što su izraženost nacionalnog identiteta, važnost osobnih i socijalnih aspekata identiteta, nacionalizam, internacionalizam, religioznost i domoljublje. Cilj istraživanja također je bio dati uvid u to na koji način se mladi razlikuju u spomenutim varijablama s obzirom na regionalnu pripadnost i proživljene ratne traume u obitelji. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 345 ispitanika iz različitih dijelova Hrvatske, dobi između 18 i 30 godina. Instrumente u istraživanju čine upitnik socijalno-demografskih podataka, Skala opće izraženosti nacionalnog identiteta (Franc, Ivičić i Šakić, 2009), Upitnik aspekata identiteta (Franc, Ivičić i Šakić, 2006), Skala domoljublja (Franc, Ivičić i Šakić, 2009), Skala povjerenja u institucije (Europska studija vrednota, 2017), čestice samoprocjene religioznosti i političke orijentacije preuzete iz Pilarovog barometra hrvatskoga društva te čestica spremnosti na sudjelovanje u ratu preuzeta iz upitnika World values survey. Podaci su prikupljani online putem, tehnikom snježne grude. U istraživanju se o svom potencijalnom sudjelovanju u oružanoj obrani domovine 31% sudionika izjasnilo pozitivno, 51,3% negativno, dok 17,7% njih nije iskazalo jasan stav. Regresijskom analizom u koju su bile uključene afektivne odrednice stava objašnjeno je 43% varijance spremnosti na sudjelovanje u ratu. Značajnim odrednicama pokazali su se izraženost nacionalnog identiteta, domoljublje, nacionalizam, internacionalizam i važnost socijalnih aspekata identiteta. Regresijskom analizom u koju su bile uključene kognitivne odrednice stava objašnjeno je 35,1% varijance spremnosti na sudjelovanje u ratu, a značajnim odrednicama su se pokazali politička orijentacija, stav prema hrvatskim braniteljima i povjerenje u institucije. Roditeljsko sudjelovanje u ratu se u sklopu analize afektivnih odrednica pokazalo značajnim, dok se u analizi kognitivnih odrednica pokazalo neznačajnim prediktorom. Pronađena je značajna, no razmjerno niska korelacija između ratnih stradanja i regionalne pripadnosti s obzirom na pogođenost ratom, dok se korelacija između regionalne pripadnosti i ratnih stradanja te spremnosti na sudjelovanje u oružanoj obrani domovine nije pokazala statistički značajnom.