Često postavljana pitanja

Uspostava repozitorija

Uspostavu digitalnog repozitorija u sustavu Dabar mogu zatražiti isključivo pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja koje time postaju vlasnikom repozitorija.

Zahtjev podnosi osoba (u pravilu knjižničar) koju imenuje čelnik vlasnika repozitorija (pravne osobe) kao odgovornu za uspostavu i održavanje repozitorija. Odgovorna osoba podnosi zahtjev popunjavanjem obrasca koji je dostupan na adresi http://dabar.srce.hr/prijava-repozitorija. Odgovorna osoba mora posjedovati elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. Popunjen zahtjev potrebno je ispisati, ovjeriti te dostaviti Srcu na adresu: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar, Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb.

Za dodjelu elektroničkog identiteta odgovorna osoba treba se obratiti ovlaštenoj osobi - administratoru elektroničkog (LDAP) imenika ustanove. Više o tome možete naći na stranici http://www.aaiedu.hr/faq_el_id.html.

Nakon primitka ovjerenog zahtjeva, uneseni podaci bit će provjereni, a odgovorna osoba dobit će upute o tehničkim i organizacijskim predradnjama koje je potrebno poduzeti prije otvaranja repozitorija.

Potrebno je dodati zapis CNAME (Canonical Name Record) u DNS-u koji pokazuje na karaka.srce.hr.

S obzirom na to da u dokumentima i/ili metapodacima često ima osobnih ili povjerljivih podataka, preporučamo korištenje HTTPS protokola, tj. enkripciju podataka prilikom prijenosa između klijenta (web-preglednika) i servera, kako bi se onemogućilo prisluškivanje ili mijenjanje podataka u komunikacijskom kanalu. Ako vlasnik repozitorija odluči koristiti HTTPS protokol, mora pribaviti poslužiteljski certifikat (besplatno za akademske ustanove) za što su detaljne upute dostupne u pitanju "Koji je postupak za izdavanje certifikata?".

Mogućnost besplatnog dobivanja elektroničkih certifikata imaju sve CARNet članice o čemu postoje detaljnije upute na stranicama https://certifikati.carnet.hr/.

Za izdavanje certifikata potrebno je prvo napraviti zahtjev za certifikatom (CSR) i njega generira informatičar/sistemac ustanove koja je podnijela zahtjev za uspostavu repozitorija. Za Dabar je potreban poslužiteljski SSL certifikat, a platforma je Apache HTTP Server.
Kod generiranja CSR-a u polje Common Name (Server Name) potrebno je upisati adresu na kojoj će biti uspostavljen repozitorij npr. "repozitorij.ustanova.unizg.hr". Ostala polja popunjavaju se s podacima ustanove koja traži certifikat, odnosno uspostavu repozitorija.
Postupak generiranja CSR datoteke opisan je na web stranici https://certifikati.carnet.hr/generiranje_csr/.

Dabar timu su za uspostavu Vašeg repozitorija dostupnog putem protokola HTTPS potrebne tri datoteke:
1) privatni ključ (datoteka zavrsava na *.key)
2) datoteku DigiCertCa.crt
3) certifikat (datoteka završava na *.crt)

Ako vlasnik repozitorija koristi Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), pohrana završnih radova može se pojednostavniti preuzimanjem podataka iz ISVU-a. Da bi repozitorij u Dabru mogao preuzimati podatke potrebne za opis završnog rada, odgovorna osoba treba zatražiti od ISVU koordinatora vlasnika repozitorija postavljanje odgovarajućih dozvola: upute za postavljanje dozvola za pristup podacima visokog učilišta u ISVU.

Korištenje ISVU-a nije uvjet za uspostavu digitalnog repozitorija u Dabru i pohranu završnih radova. Ako vlasnik repozitorija ne koristi ISVU, svi traženi podaci prilikom pohrane završnih radova studenata u repozitorij unosit će se ručno.

URB:NBN API ključ je kôd neophodan za dodjeljivanje jedinstvene URN:NBN oznake digitalnim objektima. Ključ je potrebno zatražiti od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prema uputama na stranici Nacionalnog repozitorija završnih i diplomskih radova ZIR-a.

Edukacija korisnika

Tim Dabra periodički organizira edukativne radionice za odgovorne osobe u sustavu Dabar na kojima se korisnici upoznaju s osnovama rada na repozitoriju.

Za sudjelovanje na radionici nije se potrebno prijaviti. Svaka odgovorna osoba prijavljenog repozitorija dobit će poziv na jednu od radionica nakon što su izvršene sve potrebne predradnje i uspostavljen repozitorij.

Sudjelovanje na radionici nije obavezno, niti je uvjet za pokretanje repozitorija. Ukoliko se odgovorna osoba smatra dovoljno spremnom da sama započne s radom na repozitoriju, ne mora dolaziti na radionicu.

Stalne periodičke radionice održavaju se u zgradi Srca u trajanju od tri školska sata. U izuzetnim slučajevima, kada uočimo veći broj prijava repozitorija izvan Zagreba, a na području istog sveučilišta, moguće je održati radionicu na tom sveučilištu. Za održavanje radionice na sveučilištu izvan Zagreba potrebno je najmanje šest prijavljenih ustanova (i uspostavljenih repozitorija).

Postavke repozitorija

Navedena obavijest znači da je prije početka unosa radova potrebno unijeti opisne podatke o repozitoriju u postavkama repozitorija. Postavke se nalaze s lijeve strane u popisu poveznica.

U postavke repozitorija upisuju se vrijednosti koje općenito opisuju repozitorij i objekte koji će se pohranjivati u njemu. Postavke se sastoje od tri kartice: opće postavke repozitorija, organizacijske jedinice i studijski programi. Postavke je obavezno ispuniti kako bi se omogućilo pohranjivanje radova.

Svaka ustanova samostalno bira naziv svog repozitorija, koji treba biti jasan i koncizan. Ako su svi bitni elementi navedeni u prvom polju (polje naziv repozitorija), onda nije obavezno upisivati kratak opis repozitorija.

Primjeri dobre prakse:

1. kombinacija kratice ili originalnog imena (u polju naziv) i bitnih informacija o repozitoriju (u polju kratki opis):

  • REPEFZG - Repozitorij radova Ekonomskog fakulteta Zagreb
  • Sveznalica - Završni radovi Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu

2. generički naziv u obliku Repozitorij ustanove XY (sve u polju naziv)

  • Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Digitalni repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

3. generički naziv u obliku Repozitorij ustanove XY (u polju naziv) s dodatnim pojašnjenjem (u polju kratki opis). Pojašnjenje može biti npr. vrsta radova koje repozitorij obuhvaća. Ovaj oblik preporučuje se samo kada je vlasnik repozitorija siguran da će u repozitorij pohranjivati samo tu vrstu radova. Na web-stranicama Dabra i u razmjenama podataka s drugim sustavima koristi se kombinacija naziva i kratkog opisa odvojenih crticom (-) ili samo naziv repozitorija ako kratki opis nije unesen.

  • Repozitorij Stomatološkog fakulteta u Zagrebu - Repozitorij ocjenskih radova
  • Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu - Repozitorij završnih i diplomskih radova

Ponavljanje istih informacija u nazivu i opisu nije preporučljivo, kao niti uporaba nerazriješenih kratica. Pri odabiru naziva imajte na umu dugoročni plan razvoja vašeg repozitorija, ne ograničavajući se na trenutne mogućnosti pohrane u Dabru.

Na web stranicama Dabra i u razmjenama podataka s drugim sustavima (npr. putem protokola OAI-PMH) koristi se kombinacija naziva i kratkog opisa odvojenih crticom (-) ili samo naziv repozitorija ako kratki opis nije unesen.

 

Kontakt e-mail repozitorija je adresa koja će se koristiti u razmjenama podataka s drugim sastavnicama (npr. putem protokola OAI-PMH) i slanju automatiziranih obavijesti korisnicima. Preporuka je unijeti e-mail adresu službe koja uređuje repozitorij ili odgovorne osobe za održavanje repozitorija.

U „Područje / Polje“ se unose vrijednosti koje opisuju sve digitalne objekte pohranjene u repozitoriju. Vrijednosti koje se unesu u postavkama repozitorija prikazivat će se u obrascu za pohranjivanje rada, no prema potrebi moguće ih je izmijeniti i prilagoditi opisu pojedinačnog rada.

Korištenje određenog tezaurusa odabire se iz padajućeg izbornika na dnu Postavki. Korištenje tezaurusa nije obavezno. Ukoliko se odabere neki tezaurus, on će se koristiti prilikom unosa disertacija i znanstvenih magistarskih radova. Ukoliko Vaša ustanova ima vlastiti tezaurus te ga želite koristiti u Dabru, obratite se na adresu dabar@srce.hr. Ukoliko želite proširiti postojeći tezaurus NSK, obratite se na adresu zir@nsk.hr.

Na kartici „Organizacijske jedinice“ nalazi se popis organizacijskih jedinica vlasnika repozitorija, tj. ustanove. Postoje dvije varijante ove kartice, ovisno o tome koristi li ustanova ISVU sustav ili ne.
Ustanovama koje koriste ISVU sustav kartica „Organizacijske jedinice“ automatski se sinkronizira s ISVU-om svaki dan.
Dodatno, sve promjene koje ISVU koordinator odradi u ISVU sustavu mogu se trenutno preslikati u Dabar klikom na „Preuzmi organizacijske jedinice iz ISVU-a“. Ako nije bilo promjena, ovaj gumb nije potrebno dirati.
Ustanove koje ne koriste ISVU sustav na ovoj kartici mogu urediti i proširiti svoju strukturu organizacijskih jedinica kako bi radovi studenata prilikom pohrane, u svrhu detaljnije kategorizacije, mogli biti smješteni u odgovarajuće podjedinice (katedre, zavode, odjele...) na kojima su obranjeni.
Sve ustanove mogu aktivirati, odnosno deaktivirati pojedine jedinice koje im nisu potrebne u popisu za odabir organizacijskih jedinica pri unosu radova.
Pri spremanju promjena, sve aktivne jedinice moraju imati upisan hrvatski i engleski naziv.

Popis studijskih programa za pojedino visoko učilište preuzima se iz Upisnika MZOŠ-a (dostupan na adresi: http://www.mzos.hr/dbApp/pregled.aspx?appName=StudProgrami) te se za određene promjene treba obratiti u MZOŠ. Stare studijske programe koji ne postoje u Upisniku unosimo na zahtjev.

Kartica "Postavke samoarhiviranja" pojavljuje se samo ako repozitorij ima uključeno samoarhiviranje. Detaljnije o zahtjevu za aktivacijom samoarhiviranja možete pronaći na stranicama Dabra.

U kartici "Postavke samoarhiviranja" nalazi se popis objekata koje je moguće samoarhivirati u repozitorij. Potrebno je označiti objekte koje će biti moguće samoarhivirati.

Uređivanje izgleda, tekstova i vijesti

Odabrati opciju Postavke repozitorija. U polje Naziv repozitorija (hrvatski/engleski) upisati novi naziv repozitorija na hrvatskom, odnosno engleskom jeziku. Za spremanje promjene, na dnu stranice odabrati Spremi.

Odabrati opciju Postavke repozitorija i potom ispod natpisa Logo ustanove, kliknuti na Browse te odabrati logo sa svog računala. Za spremanje promjene, na dnu stranice odabrati Spremi.

Kako vizualno urediti naziv digitalnog repozitorija sa izgledom logoa ustanove možete pronaći u Preporukama za konfiguraciju vizualnog identiteta.

Na vrhu stranice odabrati opciju Content. Pored naslova teksta kojeg želite urediti ili obrisati odabrati edit ili delete. Kod odabira opcije edit, otvorit će se novi prozor u kojeg je potrebno upisati novi tekst. Nakon unosa, na dnu stranice odabrati spremi.

Na vrhu stranice odabrati opciju Dodaj sadržaj. U novootvorenom prozoru odabrati opciju Article za unos vijesti ili Basic page za unos statičnog teksta. U novom prozoru unijeti željeni naslov i tekst.

Sliku je moguće postaviti u tekst ili vijest na repozitoriju na dva načina, ovisno o tome gdje želite da se slika u tekstu ili vijesti prikazuje.

Primjer vijesti:

Ako želite postaviti sliku da bude prikazana kao malena sličica na primjeru u gornjem desnom uglu, prilikom unosa vijesti pronađite opciju Image ispod prozora u kojem unosite vijest.

Odaberite opciju Browse te na svom računalu odaberite sliku koju želite postaviti u vijest.

Ukoliko želite postaviti slike kao što su to u primjeru dvije veće slike u dnu vijesti, slijedite sljedeće korake:

Nakon pozicioniranja na željeno mjesto unutar okvira za unošenje teksta potrebno je kliknuti na ikonu Image.

Otvara se prozor Image Properties u kojem postoje dvije opcije. Prva opcija je unošenje adrese slike koja se nalazi na internetu ili internom serveru u polje URL te odabrati OK. Slika će se prikazati u sadržaju.

Ukoliko je slika spremljena na računalu potrebno je odabrati Browse Server te slijediti daljnje korake.

Da bi se slika s računala mogla postaviti u sadržaj, najprije ju je potrebno pohraniti na server. Nakon odabira Browse server podiže se pop-up prozor u kojemu se može pohranjivati, brisati i uređivati slike na serveru. Za pohranjivanje slike potrebno je odabrati opciju Upload (gornji lijevi kut). U prozorčiću koju se otvori, odabrati Browse gumb i pronaći sliku na računalu. Odabrati opciju Pohrani te se slika sada nalazi na serveru i bit će navedena u desnom, File name odjeljku.

Kada je slika postavljena na serveru potrebno ju je označiti te odabrati Insert file. Slika će se prikazati u sadržaju.

 

U prozoru za unos teksta označiti dio teksta koji se želi pretvoriti u poveznicu na datoteku te zatim odabrati opciju Link.

Zatim se podiže prozor u kojemu se može direktno u polje URL unijeti internetsku adresu datoteke i odabrati OK, ili ako se datoteka nalazi pohranjena na računalu odabrati Browse Server te pohraniti datoteku na server prema uputstvima za pohranjivanje slika.

Nakon prijave sa svojim AAI@EduHr korisničkim računom, potrebno je pozicionirati kursor miša na izbornik na vrhu stranice.

U gornjem desnom kutu izbornika pojavljuje se oznaka postavki. Odabirom navedene oznake postavki pojavljuje se padajući izbornik.

Na padajućem izborniku odabrati List links nakon čega se otvara sučelje za uređivanje poveznica u izborniku.

Za dodavanje nove poveznice u izbornik potrebno je odabrati Add link i popuniti obavezna polja označena zvjezdicom (*):

Polje Menu link title označava naziv poveznice koji će biti ispisan na sučelju, a polje Path označava putanju do željene stranice. Ukoliko se radi o lokalnoj stranici, putanja se unosi u obliku /putanja. Npr. za pristup stranici Kontakti upisuje se putanja /kontakti.

Za vanjske stranice potrebno je unijeti punu internetsku adresu, npr. http://dabar.srce.hr. U polju Jezik potrebno je označiti jezičnu inačicu stranice na kojoj želimo da se poveznica prikaže (Croatian za hrvatsku inačicu stranice, English za englesku inačicu stranice). Kada se popune tražena polja potrebno je odabrati Spremi.

Novokreirana stavka može se odvući na željeno mjesto u izborniku. Ovdje je prikazana nova poveznica Dabar koja će se u izborniku prikazivati kao podstavka poveznice Početna. Obje poveznice vidljive su samo na hrvatskoj inačici stranice.

Nakon odabira Save configuration na dnu stranice, novokreirana poveznica u izborniku izgleda ovako:

Pohranjivanje digitalnih objekata

U repozitorije u Dabru inicijalno je omogućena pohrana završnih radova (preddiplomskih i diplomskih), doktorskih disertacija te znanstvenih magistarskih radova. Popis podržane građe (vrste objekata) proširivat će se u skladu s potrebama korisnika Dabra.

Rad ili bilo koji objekt u digitalni repozitorij pohranjuje njegov autor, urednik ili administrator repozitorija.

Odgovorna osoba, urednici i administratori repozitorija imaju potpunu kontrolu nad time tko će vidjeti sadržaj repozitorija. Također, autor rada prilikom unosa svoga rada određuje tko može pristupiti cjelovitom tekstu, odnosno bibliografskom/metapodatkovnom opisu njegovog rada te pod kojim uvjetima daje svoj rad na korištenje.

Za pohranjivanje radova potrebno je imati ovlasti koje dodijeljuje administrator, odnosno urednik repozitorija.

Rad se pohranjuje putem weba digitalnog repozitorija, odabirom opcije Pohrani ili Pohranjivanje rada te upisom traženih metapodataka u obrazac za pohranu. Osoba koja pohranjuje rad, u Dabar se prijavljuje svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Ako ustanova koristi ISVU, većina polja u obrascu za pohranu završnih (preddiplomskih i dipomskih) radova automatski će se ispuniti.

Prilog digitalnom objektu dodaje se odmah po spremanju glavnog digitalnog objekta odabirom opcije Spremi i dodaj prilog. Ovim odabirom otvorit će se novi obrazac za opis i unos priloga.

Prilog već spremljenom digitalnom objektu dodaje se otvaranjem zapisa ciljanog digitalnog objekta, te odabirom opcije Prilozi i Dodaj prilog na vrhu zapisa.

Podaci koji se preuzimaju, odnosno polja koja će se u obrascu za pohranu radova automatski ispuniti su:

- podaci o autoru: ime, prezime, identifikator,
- podaci o naslovu rada: naslov, naslov na drugom jeziku i podatak o jeziku,
- podaci o voditeljima-mentorima: ime, prezime, identifikator, funkcija,
- podaci o članovima povjerenstva: ime, prezime, identifikator,
- podaci o studiju: studijski program (iz studijskog programa automatikom se određuje smjer studija, razina studija, vrsta rada, akademski stručni naziv),
- datum obrane.

Podaci o studijskom programu u ISVU sustavu nisu usklađeni s Upisnikom MZOS-a. Šifra je vidljiva ISVU koordinatorima u modulu Studiji i studenti, prozor Elementi strukture studija, okvir Podaci iz upisnika studijskih programa i mora biti u skladu sa šifrom iz Upisnika MZOS-a.

Ako vlasnik repozitorija želi pohraniti građu (digitalne objekte) koja ne odgovara niti jednoj od ponuđenih vrsta objekata u Dabru, može se obratiti na adresu dabar@srce.hr s prijedlogom za kreiranje nove vrste objekta u sustavu. Kako poslati prijedlog za novu vrstu objekata u repozitoriju pročitajte u kategoriji Greške i prijedlozi.

Za uređivanje već pohranjenog zapisa digitalnog objekta potrebno je prethodno biti prijavljen u repozitorij. Kada se otvori zapis kojeg je potrebno urediti, na vrhu zapisa odabrati opciju Uređivanje koja otvara obrazac za unos rada. Unijeti željenu promjenu te na dnu stranice odabrati Ažuriraj.

Za promjenu PDF-a, uvjeta korištenja i/ili prava pristupa potrebno je prethodno biti prijavljen u repozitorij. Kada se otvori zapis čiji je PDF, uvjete korištenja i/ili prava pristupa potrebno promijeniti, na vrhu zapisa odabrati opciju Dokument. Unijeti željenu promjenu te na dnu stranice odabrati Ažuriraj.

Za brisanje digitalnih objekata potrebno je prethodno biti prijavljen u repozitorij. Kada se otvori zapis / digitalni objekt kojeg je potrebno obrisati, na vrhu zapisa odabrati opciju Aktivacija te u novootvorenom prozoru promijeniti status digitalnog objekta u Izbrisan. Digitalni objekti koji imaju status Izbrisan ostaju vidljivi urednicima repozitorija na poveznici Neaktivni objekti u kartici Izbrisani objekti. Popis izbrisanih objekata vide samo urednici, a radovi sa statusom Izbrisan nisu vidljivi na javnom sučelju niti su pretraživi.

Ako se nakon pohrane pojavi upozorenje da radu nije dodijeljen URN:NBN, u postavkama repozitorija vjerojatno nije unesen ispravan URN:NBN API ključ. Potrebno je vratiti se u postavke repozitorija i provjeriti ključ.
Nakon što se u postavke unese ispravan URN:NBN API ključ, potrebno je ažurirati sve rad/ove kojem/ima nije dodijeljen URN:NBN na način da se otvori zapis rada, na vrhu se odabere opcija Administracija, u gornjem desnom uglu se odabere URN:NBN te se zatraži dodijeljivanje oznake.

Kod unošenja podataka o radu, podržane su formule izražene putem LaTeX formata i to u sljedećim oblicima:

\[LaTeX kod\]

\(LaTeX kod\)

Prvi format - \[..\] služi za prikaz formule izvan teksta (izdvojeni blok), dok je drugi - \(..\) namijenjen za prikaz formula u samom tekstu.

Npr. The mass-energy equivalence is described by the famous equation \(E=mc^2\) discovered in 1905 by Albert Einstein. The well known Pythagorean theorem \[x^2 + y^2 = z^2\] was proved to be invalid for other exponents. The binomial coefficient is defined by the next expression: \[\binom{n}{k} = \frac{n!}{k!(n-k)!}\]

Matematičke furmule se procesiraju korištenjem biblioteke MathJax (https://www.mathjax.org/) pa se detalji oko podržanih pronaći na stranicama proizvođača. Iako biblioteka podržava i ostale oblike uključivanja jednadžbi u tekst ($$, $..), korištenje istih nije preporučljivo, te se ne jamči ispravan prikaz ukoliko se isti koriste u tekstu.

Statusi i aktivacija digitalnih objekata

Status digitalnog objekta određuje hoće li se objekt prikazivati u repozitoriju ili neće. Aktivni su objekti vidljivi u repozitoriju, neaktivni i izbrisani objekti nisu vidljivi niti pretraživi. Digitalnim objektima statuse mijenjaju urednici.

Popis Neaktivni objekti nalazi se u poveznicama na lijevoj strani sučelja. Za aktivaciju je potrebno pronaći ciljani objekt na popisu, otvoriti njegov zapis, na vrhu zapisa odabrati karticu Aktivacija te promijeniti status objekta u Aktivan. Ovim postupkom digitalni se objekt objavljuje, tj. postaje vidljiv u repozitoriju.

Uloge i ovlasti u repozitoriju

Prilikom uspostave digitalnog repozitorija odgovorna osoba dobit će ulogu urednika ili administratora. Odgovorna osoba ima pravo i mogućnost dodjeljivati drugim korisnicima repozitorija određene ovlasti na način da im dodijeli potrebnu ulogu.
Uloge koje je moguće dodijeljivati su: djelatnik, vanjski suradnik, urednik i webmaster.

Za dodjeljivanje uloga i ovlasti potrebno je prijaviti se u repozitorrij svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom, a nakon toga odabrati opciju Korisnici te uz ime i prezime željenog korisnika odabrati opciju Pogledaj. Na vrhu profila osobe odabrati opciju Roles te označiti željenu ulogu. Na kraju obavezno odabrati Spremi.

Greške i prijedlozi

Molimo da nam svoje prijedloge javite na e-mail dabar@srce.hr te da u sadržaju poruke navedete:
- opis nove funkcionalnosti
- potreba/potrebe koje se rješavaju implementacijom nove funkcionalnosti
- tko će imati koristi od nove funkcionalnosti (svi repozitoriji, neki specifičan repozitorij...)
- primjer (URL, screenshot) predložene funkcionalnosti u nekom drugom repozitoriju ako je takva funkcionalnost negdje dostupna
- rok u kojem mislite da je potrebno implementirati novu funkcionalnost
- informaciju možete li Vi ili Vaša ustanova sudjelovati u detaljnijem specificiranju, realizaciji i održavanju nove funkcionalnosti.

Molimo da prijavljujete uočene greške na e-mail dabar@srce.hr te da u sadržaju poruke navedete čim više detalja:
- opis greške
- poruku o grešci ako je takva poruka prikazana korisniku ili sliku ekrana (screenshot)
- naziv repozitorija
- korisničku oznaku korisnika koji je uočio grešku
- točno vrijeme kada je greška uočena
- kontekst u kojem se greška pojavila (točan URL, akcija koja je prethodila grešci)
- informaciju o tome možete li reproducirati grešku ili se pojavila jednokratno.

Statistike posjećenosti

Statistika repozitorija

  • prikaz „Ukupno pogleda / preuzimanja“ obuhvaća poglede i preuzimanja svih objekata preko trenutnog repozitorija
  • prikaz „Lokacije pogleda / preuzimanja“ obuhvaća poglede i preuzimanja svih objekata preko trenutnog repozitorija
  • prikaz „Top pogleda / preuzimanja“ obuhvaća najviše pogledane objekte i najviše preuzete objekte preko trenutnog repozitorija

Statistika objekta

  • ikona u prikazu metapodataka () obuhvaća poglede i preuzimanja objekta preko trenutnog repozitorija
  • prikaz „Ukupno pogleda / preuzimanja“ obuhvaća poglede i preuzimanja objekta preko svih repozitorija, sa mogućnošću uključivanja i isključivanja pojedinih repozitorija
  • prikaz „Lokacije pogleda / preuzimanja“ obuhvaća poglede i preuzimanja objekta preko svih repozitorija

Statistika ne obuhvaća

  • posjete poznatih robota (npr. roboti tražilica)
  • uzastopne posjete s istog računala prema istom digitalnom objektu
  • posjete administratora sustava Dabar.

Interoperabilnost repozitorija

OpenDOAR (Directory of Open Access Repositories) je kontrolirani direktorij akademskih repozitorija sa sadržajima u otvorenom pristupu. 

Više informacija i upute za prijavu repozitorija u Dabru u OpenDOAR možete pronaći na stranicama Dabra.

Redovno održavanje sustava

Redovne nadogradnje sustava Dabar izvode se prvog i trećeg utorka u mjesecu u vremenu od 06:00 do 08:00 pri čemu su moguće opcije:

* sve funkcionalnosti repozitorija u Dabru biti će dostupne korisnicima,
* na web-sučelju repozitorija i Dabra pisati će obavijest da je u tijeku redovna nadogradnja sustava
* sustav će kratkotrajno biti nedostupan.

U slučaju planiranja nedostupnosti sustava izvan okvira redovne nadogradnje ili u okviru redovne nadogradnje, a u trajanju dužem od 30 minuta, obavijestit ćemo unaprijed vlasnike repozitorija (osobe odgovorne za uspostavu i održavanje repozitorija).