prikaz prve stranice dokumenta Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
  Download
PDF 314.04 KB
Scientific paper - Review paper
Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
Vrhbosnensia, 20 (2016), 1; 35-61. urn:nbn:hr:261:882577
Pećnjak, Davor

Institutional repository: Repository of the Institute of Philosophy

Cite this document

Pećnjak, D. (2016). Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti. Vrhbosnensia, 20. (1), 35-61. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, Davor. "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti." Vrhbosnensia, vol. 20, no. 1, 2016, pp. 35-61. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, Davor. "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti." Vrhbosnensia 20, no. 1 (2016): 35-61. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, D. (2016) 'Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti', Vrhbosnensia, 20(1), pp. 35-61. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577 (Accessed 28 November 2024)

Pećnjak D. Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti. Vrhbosnensia [Internet]. 2016 [cited 2024 November 28];20(1):35-61. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

D. Pećnjak, "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti", Vrhbosnensia, vol. 20, no. 1, pp. 35-61, 2016. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577. [Accessed: 28 November 2024]

Metadata
Title (croatian)Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
Title (english)Functionalism and Proceduralism - Institutional and Hybrid Theories of Art
AuthorDavor Pećnjak
Author's institutionInstitute of Philosophy
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Philosophy
Abstract (croatian)
Funkcionalističke teorije umjetnosti pokušavaju definirati što je to umjetničko djelo pomoću neke funkcije koju bi djela trebala imati da bi bila umjetnička djela, dok proceduralne teorije to nastoje učiniti određujući neku proceduru koju bi neko djelo trebalo proći da bi bilo umjetničko. Prikazat ćemo i razmotriti najpoznatiju proceduralnu teoriju - institucijsku teoriju umjetnosti, i to u njezine dvije inačice koje je razvio George Dickie. Unatoč tome što je u središte rasprave uvela i društveni kontekst kao važan čimbenik u definiranju što je to umjetničko djelo, upućeni su joj i mnogi prigovori od kojih iznosimo nekoliko najvažnijih. U svijetlu tih prigovora, čini se da je institucijska teorija umjetnosti ipak preširoka teorija. Da bi se izbjegli prigovori, dijelovi institucijske definicije umjetnosti mogu se kombinirati s još nekim (funkcionalnim) uvjetom. Tako se dobivaju tzv. hibridne teorije umjetnosti. Razmotrit ćemo dvije takve teorije. Pokazat će se da su one uspješnije od institucijske. No ni one, kako će se vidjeti u prikazu, nisu imune na sve protuargumente.
Keywords (croatian)
Keywords (english)
Languagecroatian
Publication typeScientific paper - Review paper
Publication statusPublished
Peer reviewUnknown
Publication versionPublished version
Journal titleVrhbosnensia
Numberingvol. 20, no. 1, pp. 35-61
p-ISSN1512-5513
URN:NBNurn:nbn:hr:261:882577
Publication2016
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2021-05-25 10:06:14