prikaz prve stranice dokumenta Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
  Preuzmi
PDF 314.04 KB
Znanstveni rad - Pregledni rad
Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
Vrhbosnensia, 20 (2016), 1; 35-61. urn:nbn:hr:261:882577
Pećnjak, Davor

Institucijski repozitorij: Repozitorij Instituta za filozofiju

Citirajte ovaj rad

Pećnjak, D. (2016). Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti. Vrhbosnensia, 20. (1), 35-61. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, Davor. "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti." Vrhbosnensia, vol. 20, br. 1, 2016, str. 35-61. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, Davor. "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti." Vrhbosnensia 20, br. 1 (2016): 35-61. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

Pećnjak, D. (2016) 'Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti', Vrhbosnensia, 20(1), str. 35-61. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577 (Datum pristupa: 28.11.2024.)

Pećnjak D. Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti. Vrhbosnensia [Internet]. 2016. [pristupljeno 28.11.2024.];20(1):35-61. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577

D. Pećnjak, "Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti", Vrhbosnensia, vol. 20, br. 1, str. 35-61, 2016. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577. [Citirano: 28.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:882577
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Funkcionalizam i proceduralizam - Institucijska i hibridne teorije umjetnosti
Naslov (engleski)Functionalism and Proceduralism - Institutional and Hybrid Theories of Art
AutorDavor Pećnjak
Autorova ustanovaInstitut za filozofiju
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak (hrvatski)
Funkcionalističke teorije umjetnosti pokušavaju definirati što je to umjetničko djelo pomoću neke funkcije koju bi djela trebala imati da bi bila umjetnička djela, dok proceduralne teorije to nastoje učiniti određujući neku proceduru koju bi neko djelo trebalo proći da bi bilo umjetničko. Prikazat ćemo i razmotriti najpoznatiju proceduralnu teoriju - institucijsku teoriju umjetnosti, i to u njezine dvije inačice koje je razvio George Dickie. Unatoč tome što je u središte rasprave uvela i društveni kontekst kao važan čimbenik u definiranju što je to umjetničko djelo, upućeni su joj i mnogi prigovori od kojih iznosimo nekoliko najvažnijih. U svijetlu tih prigovora, čini se da je institucijska teorija umjetnosti ipak preširoka teorija. Da bi se izbjegli prigovori, dijelovi institucijske definicije umjetnosti mogu se kombinirati s još nekim (funkcionalnim) uvjetom. Tako se dobivaju tzv. hibridne teorije umjetnosti. Razmotrit ćemo dvije takve teorije. Pokazat će se da su one uspješnije od institucijske. No ni one, kako će se vidjeti u prikazu, nisu imune na sve protuargumente.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Pregledni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeNepoznato
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaVrhbosnensia
Brojčani podacivol. 20, br. 1, str. 35-61
p-ISSN1512-5513
URN:NBNurn:nbn:hr:261:882577
Datum objave publikacije2016
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-05-25 10:06:14