Abstract | Although sports clubs are a suitable environment for the promotion of health-enhancing physical activity (HEPA), only 12% of European Union (EU) citizens are involved in sports and recreational activities within sports clubs. There is a lack of quantitative evidence on the factors related to the commitment of sports organisations to the promotion of HEPA and limited evidence on Sports Club for Health (SCforH), the largest European initiative for the promotion of HEPA in the sports setting. This doctoral research was designed to address the evidence gap. The thesis is comprised of three interconnected studies with the following objectives: 1) to determine the level and correlates of the commitment of sports organisations in Europe to HEPA promotion (Study 1), that is, evidence needed to justify and inform Study 3; 2) to develop the EDUcational Course Assessment TOOLkit (EDUCATOOL), that is, a measurement tool for evaluation of educational HEPA promotion initiatives that is needed for Study 3, and to determine its measurement properties (Study 2); and 3) to assess participant engagement in the SCforH online educational course for HEPA promotion and perceived quality of the course, and to explore differences by stakeholder type, EU residency status, region of Europe, and prior awareness of the SCforH guidelines (Study 3).
To achieve the objective of Study 1, the representatives of 536 sports organisations from 36 European countries were included in a survey. A multiple regression analysis was conducted with the commitment of sports organisation to HEPA promotion (0 [“not at all”] – 10 [“most highly”]) as the outcome variable and organisation type (“national sport association” reference group [ref], “European sports federation”, “national umbrella sports organisation”, “National Olympic Committee”, “national sport-for-all organisation”), headquarters in a EU member state (“no” [ref], “yes”), region of Europe (“Western” [ref], “Central and Eastern”, “Northern”, “Southern”), commitment to elite sports (“low” [ref], “medium”, “high”), and awareness of SCforH guidelines (“no” [ref], “yes”) as explanatory variables.
In Study 2, the development of EDUCATOOL encompassed: (1) a literature review; (2) drafting the questionnaire through open discussions between three researchers; (3) Delphi survey with five content experts; and (4) consultations with 20 end-users. A subsequent validity and reliability study involved 152 university students who participated in a short educational course. Immediately after the course and a week later, the participants completed the EDUCATOOL post-course questionnaire. Six weeks after the course and a week later, they completed the EDUCATOOL follow-up questionnaire. To establish the convergent validity of EDUCATOOL, the participants also completed the “Questionnaire for Professional Training Evaluation.”
Study 3 included 840 participants from 34 European countries, who completed the SCforH online course. Using web trigger events, we gathered information on the number of course parts they completed and time in course. Course quality was assessed using the EDUCATOOL post-course questionnaire, asking about participant’s reaction, learning, behavioural intent, and expected outcomes, where scores on the evaluation components were expressed on a scale from 0 to 25 points. The overall evaluation score (0 – 100 points) was calculated as the sum of evaluation components.
Study 1 indicated that approximately 75.2% (95% confidence interval [CI]: 71.5, 78.8) of sports organisations were highly committed to elite sports. Only 28.2% (95% CI: 24.4, 32.0) of sports organisations reported a high commitment to HEPA promotion. A higher commitment to HEPA promotion was associated with the National Olympic Committees (β = 1.48 [95% CI: 0.41, 2.55], p = 0.007), national sport-for-all organisations (β = 1.68 [95% CI: 0.74, 2.62], p < 0.001), location in Central and Eastern Europe (β = 0.56 [95% CI: 0.01, 1.12], p = 0.047), and awareness of SCforH guidelines (β = 0.86 [95% CI: 0.35, 1.37], p < 0.001).
Two complementary questionnaires have been developed in Study 2: the post-course questionnaire and the follow-up questionnaire, intended to be completed immediately after the course and sometime (preferably, one to six months) after the course, respectively. Both questionnaires include 12 items grouped into the following evaluation components: (1) reaction; (2) learning; (3) behavioural intent (post-course)/behaviour (follow-up); and (4) expected outcomes (post-course)/results (follow-up). In confirmatory factor analyses, comparative fit index (CFI = 0.99 and 1.00), root mean square error of approximation (RMSEA = 0.05 and 0.03), and standardised root mean square residual (SRMR = 0.07 and 0.03) indicated adequate goodness of fit for the proposed factor structure of the EDUCATOOL questionnaires. The intraclass correlation coefficients (ICCs) for convergent validity of the post-course and follow-up questionnaires were 0.71 (95% CI: 0.61, 0.78) and 0.86 (95% CI: 0.78, 0.91), respectively. The internal consistency reliability of the evaluation components expressed using Cronbach’s alpha ranged from 0.83 (95% CI: 0.78, 0.87) to 0.97 (95% CI: 0.95, 0.98) for the follow-up questionnaire. The test–retest reliability ICCs for the overall evaluation scores of the post-course and follow-up questionnaires were 0.87 (95% CI: 0.78, 0.92) and 0.91 (95% CI: 0.85, 0.94), respectively.
The results of the Study 3 demonstrated that the vast majority of SCforH online course participants (92%) completed all 28 parts of the course, and that the median time in course was 27.60 minutes (95% CI: 26.93, 28.27). The medians of all EDUCATOOL evaluation components were ≥20.00, while the median overall evaluation score was 82.50 (95% CI: 81.11, 83.89). Some aspects of course quality were rated slightly lower by residents of EU countries (compared with residents of non-EU countries), participants from Western Europe (compared with Central and Eastern Europe), and students (compared with representatives of sports clubs and associations; p < 0.05 for all).
Based on these findings, it can be concluded that most sports organisations in Europe are primarily focused on elite sports. Coordinated actions at the EU and national levels are needed to improve the promotion of HEPA through sports organisations. In this endeavour, it may be useful to consider National Olympic Committees, national sport-for-all organisations, and relevant sports organisations in Central and Eastern Europe as role models and to raise the awareness of SCforH guidelines. Awareness of the SCforH guidelines may be increased by disseminating the SCforH online course among stakeholders in the European sports sector. Suitability of the SCforH online course for the promotion of HEPA in Europe is supported by the high participant engagement in the course and high perceived quality of the course. Lastly, to inform future improvements of the SCforH online course, it is essential to keep assessing course quality. EDUCATOOL questionnaires can be used for this purpose, as they have adequate factorial validity, convergent validity, internal consistency, and test–retest reliability. The studies conducted as part of this PhD dissertation have provided valuable information needed to improve understanding and advance the promotion of HEPA in the European sports sector. |
Abstract (croatian) | Iako su sportski klubovi pogodno okruženje za promicanje zdravstveno-usmjerene tjelesne aktivnosti (ZUTA), samo je 12% građana Europske Unije uključeno u sportske i rekreacijske aktivnosti unutar sportskih klubova. Nedostaju kvantitativni dokazi o čimbenicima vezanim uz posvećenost sportskih organizacija promicanju ZUTA-e i ograničene su spoznaje o „Sports Club for Health (SCforH)“ pokretu, najvećoj europskoj inicijativi za promicanje ZUTA-e u sportskom okruženju. Ovo je doktorsko istraživanje osmišljeno kako bi se nadomjestio nedostatak navedenih spoznaja. Disertacija se sastoji od tri međusobno povezana istraživanja sa sljedećim ciljevima: i) utvrditi razinu i odrednice posvećenosti sportskih organizacija u Europi promicanju ZUTA-e (Studija 1), što predstavlja dokaz potreban da bi se opravdala i informirala Studija 3; ii) konstruirati „EDUcational Course Assessment Toolkit” (EDUCATOOL), odnosno mjerni instrument za vrjednovanje edukacijskih intervencija za promicanje ZUTA-e potreban za Studiju 3, te utvrditi njegove mjerne karakteristike (Studija 2); i iii) procijeniti razinu uključenosti sudionika u SCforH online edukacijski tečaja za promociju ZUTA-e i percipiranu kvalitetu tečaja, te istražiti razlike s obzirom na tip sudionika, pripadnost Europskoj Uniji, regiju Europe i prethodnu upoznatost sa SCforH smjernicama (Studija 3).
Metode:
U presječnoj Studiji 1 sudjelovalo je 536 predstavnika sportskih saveza i olimpijskih odbora iz 36 Europskih država, uključujući tadašnjih 28 članica Europske Unije, 4 države kandidata (Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku), te Island, Monako, Norvešku i Švicarsku. Upitnikom su prikupljeni podaci o: i) tipu organizacije kojoj sudionik istraživanja pripada, ii) državi u kojoj je smješteno sjedište organizacije, iii) upoznatosti pojedinih predstavnika organizacije sa SCforH smjernicama, te iv) posvećenosti pojedine organizacije promociji različitih tipova tjelesne aktivnosti (0 [“uopće nije posvećena”] – 10 [“u potpunosti je posvećena”]). Tipovi tjelesne aktivnosti uključivali su: i) elitni sport, ii) zdravstveno-usmjereni sport (ZUS), iii) zdravstveno-usmjereno tjelesno vježbanje (ZUV) i iv) ostale oblike ZUTA-e (ZUO). Posvećenost promociji ZUTA-e izražena je kao aritmetička sredina posvećenosti promociji ZUS, ZUV i ZUO. Izračunati su postotci i njihovi 95%-tni intervali povjerenja za nisku (0-3), srednju (4-6) i visoku (7-10) razinu posvećenosti ZUTA-i u cijelom uzorku i stratificirano prema tipu organizacije, članstvu države u Europskoj Uniji, pripadnosti europskoj regiji, posvećenosti promociji elitnog sporta i upoznatosti sa SCforH smjernicama. Provedena je i multipla regresijska analiza u kojoj je posvećenost promociji ZUTA-e bila zavisna varijabla, a nezavisne varijable su bile: i) tip organizacije (“nacionalni sportski savez” kao referentna grupa [ref], “europska sportska federacija”, “nacionalna krovna sportska organizacija”, “nacionalni olimpijski odbor”, “nacionalna organizacija sporta za sve”), ii) sjedište u državi pripadnici Europske Unije (“ne” [ref], “da”), iii) regija Europe u kojoj se sjedište organizacije nalazi (“Zapadna” [ref], “Središnja i Istočna”, “Sjeverna”, “Južna”), iv) razina posvećenosti elitnom sportu (“niska” [ref], “srednja”, “visoka”) i upoznatost sa SCforH smjernicama (“ne” [ref], “da”). Rezultati analize su predstavljeni u obliku nestandardiziranih regresijskih koeficijenata te njihovih 95%-tnih intervala povjerenja i p-vrijednosti. Dodatno su provedene tri multiple ordinalne logističke regresije s prethodno navedenim skupom nezavisnih varijabli, te posvećenosti promociji ZUS, ZUV, i ZUO kao zavisnim varijablama.
Konstrukcija evaluacijskog mjernog instrumenta EDUCATOOL u Studiji 2 se odvila kroz četiri faze. Prva faza podrazumijevala je pregled 150 objavljenih radova i knjiga u području konceptualnih okvira i upitnika za evaluaciju edukacijskih tečajeva od kojih je 40 bilo relevantno za daljnju izradu mjernog instrumenta. Druga faza uključivala je razvoj inicijalne verzije upitnika putem otvorenih rasprava koje su uključile tri istraživača, i to na temelju diskusija vođenih nalazima prethodnog pregleda literature. Treća faza uključivala je tri kruga Delphi metode u kojoj je sudjelovalo pet stručnjaka iz područja vezanih uz problematiku rada (izrada anketa i psihometrija, evaluacija edukacijskih tečajeva, obrazovanje, psihologija te engleski jezik), a koji su revidirali inicijalnu verziju EDUCATOOL-a. U četvrtoj fazi provedene su konzultacije o mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja revidirane verzije upitnika, u kojima je sudjelovalo 20 potencijalnih krajnjih korisnika EDUCATOOL-a iz područja: 1) razvoja, provedbe i evaluacije obrazovnih tečaja, 2) srednjeg i visokog obrazovanja, 3) znanosti i 4) upravljanja privatnih organizacija koje provode edukacijske tečajeve. Kako bi se utvrdila valjanost i pouzdanost mjernog instrumenta, 152 sveučilišna studenta sudjelovala su u SCforH online edukacijskom tečaju. Neposredno nakon tečaja i tjedan dana kasnije, sudionici su ispunili EDUCATOOL upitnik namijenjen za primjenu neposredno nakon tečaja („post-course“ upitnik). Šest tjedana nakon tečaja, te tjedan dana nakon toga, ispunili su EDUCATOOL upitnik namijenjen za naknadnu primjenu („follow-up“ upitnik). Za potrebe utvrđivanja konvergentne valjanosti EDUCATOOL-a, sudionici su također ispunili „Questionnaire for Professional Training Evaluation“ u svim vremenskim točkama. Kako bi se procijenila faktorska valjanost predloženog 4-faktorskog modela EDUCATOOL upitnika, provedena je konfirmatorna faktorska analiza. Interna konzistencija evaluacijskih komponenata izražena je Cronbachovom alfom i njenim 95%-tnim intervalima povjerenja. Konvergentna valjanost i test-retest pouzdanost izraženi su putem intra-klasnih koeficijenata korelacije (tip [A,1], slučaj 3A prema McGraw i Wong (1996)) i njihovih 95%-tnih intervala povjerenja.
Konačno, Studija 3 uključila je 840 sudionika iz 34 Europske države koji su pripadali sljedećim kategorijama: i) istraživači i nastavnici u visokoškolskim ili istraživačkim institucijama u području sporta, tjelesnog odgoja i promocije zdravlja, ii) predstavnici vladinih tijela, iii) predstavnici instituta za javno zdravstvo i/ili nacionalne kontakt osobe za tjelesnu aktivnost, iv) predstavnici sportskih saveza, v) predstavnici sportskih klubova, vi) studenti visokih učilišta u području sporta, tjelesne i zdravstvene kulture i zdravlja, te vii) ostali dionici u sektorima sporta i javnog zdravstva. Sudionici istraživanja su uključeni u SCforH online edukacijski tečaj. Razina uključenosti sudionika istraživanja u tečaj praćena je putem automatski zabilježenih radnji koje su sudionici izvodili tijekom tečaja i izražena je putem vremena provedenog u tečaju i broja pregledanih sadržaja. Neposredno nakon tečaja, sudionici su ispunili EDUCATOOL „post-course“ upitnik kako bi se procijenila kvaliteta tečaja u pogledu reakcije, učenja, namjere ponašanja, i očekivanih učinaka. Ocjene evaluacijskih komponenti izražene su na skali od 0 do 25 bodova, a ukupna kvaliteta tečaja (0-100 bodova) izračunata je kao zbroj evaluacijskih komponenti. Multivarijatne razlike u četiri evaluacijske komponente i vremenu provedenom u tečaju po tipu sudionika, pripadnosti Europskoj Uniji, regiji Europe i prethodnoj upoznatosti sa SCforH smjernicama testirane su neparametrijskom multivarijatnom analizom varijance „C-sample test of location“. Kruskal-Wallis ANOVA je korištena za testiranje univarijatnih razlika između grupa, dok su post-hoc usporedbe provedene korištenjem Mann-Whitney U testa s Bonferroni korekcijom.
Rezultati:
Studijom 1 je utvrđeno da je približno 75,2% (95%-tni interval povjerenja [IP]: 71,5; 78,8) sportskih organizacija jako (visoko) posvećeno promociji elitnog sporta, te da je samo 28,2% (95% IP: 24,4; 32,0) sportskih organizacija jako (visoko) posvećeno promociji ZUTA-e. Rezultati multiple regresijske analize pokazali su da je veća posvećenost promociji ZUTA-e povezana s nacionalnim olimpijskim odborima (β = 1,48 [95% IP: 0,41; 2,55], p = 0,007), nacionalnim organizacijama sporta za sve (β = 1,68 [95% IP: 0,74; 2,62], p < 0,001), lokacijom sjedišta u Središnjoj i Istočnoj Europi (β = 0,56 [95% IP: 0,01; 1,12], p = 0,047) i upoznatošću sa SCforH smjernicama (β = 0,86 [95% IP: 0,35; 1,37], p < 0,001). Rezultati multiple ordinalne logističke regresije pokazali su da su u odnosu na nacionalne sportske saveze, europske sportske federacije više posvećene promociji ZUS-a, nacionalni olimpijski odbori ZUV-a i ZUO-a, a nacionalne organizacije sporta za sve svih tipova ZUTA-e. Organizacije koje su bile upoznate sa SCforH smjericama također su bile više posvećene promociji svih tipova ZUTA-e. Konačno, u odnosu na organizacije iz Zapadne Europe, organizacije iz Središnje, Istočne i Južne Europe su bile više posvećene promociji ZUO.
U okviru studije 2 razvijen je EDUCATOOL; alat za evaluaciju edukacijskih tečajeva koji se sastoji od dva upitnika („post-course“ i „follow-up“), kalkulatora za izračun rezultata i uputa za primjenu. Svaki od EDUCATOOL upitnika sadrži po 12 čestica grupiranih u sljedeće evaluacijske komponente: i) reakcija; ii) učenje; iii) namjera ponašanja („post-course“)/ponašanje („follow-up“); te iv) očekivani učinci („post-course“)/rezultati („follow-up“). Konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena je adekvatnost pretpostavljene četiri-faktorske strukture oba EDUCATOOL upitnika, gdje je komparativni indeks „Comparative fit index“ (CFI) iznosio 0,99 za „post-course“ i 1,00 za „follow-up“ upitnik. „Root mean square error of approximation“ (RMSEA) iznosio je 0,05 za „post-course“ i 0,03 za „follow-up“ upitnik, a „Standardised root mean square residual“ (SRMR) iznosio je 0,07 za „post-course“ i 0,03 „follow-up“ upitnik. Intra-klasni koeficijenti korelacije (IKK) za konvergentnu valjanost iznosili su 0,71 (95% IP: 0,61; 0,78) za „post-course“ i 0,86 (95% IP: 0,78; 0,91) za „follow-up“ upitnik. Interna konzistencija evaluacijskih komponenti izražena Cronbach-ovim alfa koeficijentom kretala se od 0,83 (95% IP: 0,78; 0,87) do 0,88 (95% IP: 0,84; 0,92) za „post-course“ upitnik i od 0,95 (95% IP: 0,93; 0,96) do 0,97 (95% IP: 0,95; 0,98) za „follow-up“ upitnik. Intra-klasni koeficijenti test-retest pouzdanosti iznosili su 0,87 (95% IP: 0,78; 0,92) za „post-course“ i 0,91 (95% IP: 0,85; 0,94) za „follow-up“ upitnik.
U Studiji 3, velika je većina sudionika (92%) pregledala svih 28 sadržaja tečaja, a medijan vremena provedenog u tečaju iznosio je 27,60 minuta (95% IP: 26,93; 28,27). Sudionici su u prosjeku dali izvrsne ocjene za sve evaluacijske komponente kvalitete tečaja (medijan ≥ 20,00), pri čemu je evaluacijska komponenta reakcija imala najveći medijan od 21,67 (95% IP: 21,26; 22,07). Medijan ukupnog rezultata kvalitete tečaja iznosio je 82,50 (95% IP: 81,11; 83,89). Određene komponente kvalitete tečaja bile su nešto bolje ocijenjene od strane sudionika istraživanja iz zemalja izvan EU (u usporedbi sa sudionicima iz država članica EU), te Središnje i Istočne Europe (u usporedbi sa sudionicima iz Zapadne Europe), dok su studenti (u usporedbi s predstavnicima sportskih klubova i organizacija) ocijenili određene evaluacijske komponente niže (p < 0,05 za sve razlike).
Zaključak:
Na temelju rezultata ove doktorske disertacije može se zaključiti da je većina europskih sportskih organizacija primarno usmjerena na elitni sport. Stoga su potrebne koordinirane akcije na nacionalnoj i Europskoj razini za unaprjeđenje promicanja ZUTA-e unutar sportskih organizacija. Kako bi se osigurala učinkovitost budućih intervencija, bilo bi korisno podići svijest o SCforH smjernicama, te razmotriti aktivnosti nacionalnih olimpijskih odbora, nacionalnih organizacija sporta za sve i relevantnih sportskih organizacija u Središnjoj i Istočnoj Europi kao primjere dobre prakse u promociji ZUTA-e. Podizanje svijesti o SCforH smjernicama moguće je napraviti kroz diseminaciju SCforH online tečaja među dionicima u europskom sportskom sektoru. Prethodna tvrdnja utemeljena je u nalazu o visokoj uključenosti i visoko percipiranoj kvaliteti tečaja od strane različitih tipova dionika u sektorima sporta i javnog zdravstva iz 34 europske zemlje. Osim toga, nalazi ove studije mogu se primijeniti i za daljnje unaprjeđenje SCforH tečaja i poboljšanje učinkovitosti diseminacije budućih SCforH i ostalih intervencija za promociju ZUTA-e. U svrhu budućeg unaprjeđenja SCforH tečaja, važno je kontinuirano evaluirati učinkovitost tečaja. U tu svrhu mogu se koristiti novo-kreirani EDUCATOOL „post-course“ i EDUCATOOL „follow-up“ upitnici. Oba upitnika su pokazala zadovoljavajuću faktorsku valjanost, konvergentnu valjanost, internu konzistenciju i test-retest pouzdanost. Kao takvi, mogu se koristiti za procjenu reakcije, učenja, namjere ponašanja ili ponašanja, te očekivanih učinaka ili rezultata u evaluaciji edukacijskih tečajeva. Njihovoj vrijednosti pridonosi općenita formulacija čestica, sažetost, jednostavnost primjene i dostupnost, što će omogućiti primjenu u različitim područjima istraživanja i prakse.
Istraživanja provedena u okviru ove doktorske disertacije su pružila vrijedne spoznaje potrebne za unaprjeđenje razumijevanja i promocije ZUTA-e u europskom sportskom sektoru. |