Ovaj rad usmjeren je na temeljnu razradu najnovije grane koja spaja ekonomiju, psihologiju i neuroznost, a to je bihevioralna ekonomija. U suvremenome svijetu sve značajniju ulogu ima upravo bihevioralna ekonomija koja uvelike može pomoći u istraživanju želja i potreba potrošača. Danas sve više autora iracionalno ponašanje smatra adaptivnim, bez obzira na to što iracionalnost rezultira krivim i pogrešnim odlukama. Kao najčešće kognitivne pristranosti javljaju se pretjerana samopouzdanost, usidrenje, reprezentativnost i efekt krda. Emocije i društvene norme specifični su čimbenici koji značajno mogu utjecati na potrošačko ponašanje, kao i na odluke i izbore potrošača. Sve se više dioničara i velikih kompanija odlučuje za neuromarketing kao najnoviju disciplinu u području marketinga pomoću koje se mogu istražiti fizičke akcije potrošača na određene stimulanse. Istu disciplinu koriste i svjetski poznate kompanije poput Googlea, Coca-Cole i Disneyja. Iako je svaki pojedinac zasebna individua, mnoga istraživanja dokazala su da ponašanje veće skupine ljudi može utjecati na promjenu ponašanja te iste individue. Da određena masa može utjecati na pojedinca koji čini tu masu, počeli su uočavati povijesni filozofi poput Freuda. Upravo se zbog toga ovo područje psihologije opisuje kao najstarija ljudska psihologija. Čovjek je također i iracionalno biće te se stoga dogodi da se ono što on misli i odlučuje na svjesnoj razini razlikuje od onoga što se događa u samoj podsvijesti. Upravo masovna psihologija, odnosno psihologija mase, pokušava objasniti na koje sve načine i u kojim slučajevima upravo veća skupina ljudi može utjecati na pojedinca. Ovim radom želi se istražiti ponašanje potrošača prema efektu „krda“. Nadalje, rad daje precizan uvid u financijski aspekt fenomena ponašanja prema većini. S obzirom na to da je ekonomsko okruženje lako promjenjivo i nesigurno, otvaraju se mnoga pitanja o tome zašto pojedinci, a naročito investitori oponašaju ekonomske aktivnosti drugih. Nadalje, provedeno je opisno istraživanje na uzorku od 155 ispitanika da bi se dobila jasnija slika o tome u kojoj mjeri masa utječe na pojedinačno donošenje odluka, kako preporuke utječu na pojedinačnu kupovinu i u kojoj mjeri ispitanici prate svjetske trendove. Istraživanjem se nastoji utvrditi spremnost ispitanika na prilagodbu pravilima kojima se vodi većina te utjecaj vođe na pojedinačne ekonomske izbore i odluke. Rezultati istraživanja pokazali su da najviše ispitanika obavlja kupnju hrane i odjeće u trgovinama 3 do 4 puta u tjednu, dok njih najmanje obavlja kupnju više od 4 puta tijekom tjedna. Više od polovice ispitanika izjasnilo se da, kada idu u kupnju, u većini slučajeva to obavljaju samostalno. Ispitana populacija svakodnevno prati obavijesti na društvenim mrežama te ih se većina raspituje o proizvodu koji kupuju drugi u većim količinama. Prema rezultatima istraživanja većina ispitanika do sad je obavila kupnju proizvoda poznatih svjetskih marki, bilo da ih često, povremeno ili rijetko kupuje. I na kraju, više od polovice ispitanika smatra da su poslovne norme i etički kodeksi važna stavka kod oblikovanja „zdravog društva“ te da veliki vođe mogu utjecati na određenu masu, kao i na potrošačke odluke te iste mase.