| Abstract | Pandemija pretilosti nije zaobišla ni najranjiviju populacijsku skupinu; djecu. Povećana tjelesna
masa i pretilost su samo jedni od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB). Općenito
se može reći kako poražavajućim statističkim podacima u pogledu KVB pridonose današnji
način života i loše prehrambene i životne navike. Uz već spomenutu pretilost, nepravilna
prehrana, izostanak fizičke aktivnosti, pušenje (uključujući pasivno pušenje), konzumacija
alkohola, povećan krvni tlak, lipoproteinemije glavni su čimbenici rizika za KVB.
Pristup prehrani djetetu s povećanim kardiometaboličkim rizikom se bazira na nekoliko
principa, no specifičnost je što je naglasak na doprinusu pojedinih makronutrijenata, posebice
masti ukupnom energetskom unosu. Kod djece koja su povećane tjelesne mase/pretila
primjenjuje se i redukcijska dijeta. Ipak je važno istaknuti kako bez obzira koji se pristup
primjenjuje nužno je osigurati raznovrsnost prehrane, kao i optimalan unos mikronutrijenata
(vitamina i minerala) koji su neophodni za djetetov rast, razvoj i kognitivne sposobnosti. Uz
prehranu, najveći se naglasak stavlja na smanjenje izloženosti djeteta pasivnom pušenju te
isticanje važnosti redovite fizičke aktivnosti prilagođene dobi i preferenciji djeteta.
Edukacijom, odnosno mjerama koje spadaju u primarnu prevenciju KVB potrebno je od
najranijeg djetinjstva utjecati na obrasce ponašanja vezane uz prehranu i tjelesnu aktivnost.
Ipak, kod djece koja već imaju povećani KVB rizik potrebne su intenzivnije mjere sekundarne
prevencije koje imaju za cilj odgodu ili čak i sprječavanje pojave KVB komplikacija koje imaju
dugotrajne doživotne posljedice. |
| Abstract (english) | The effects of obesity pandemics did not spare the most vulnerable population group,
children. Overweight and obesity are one of cardiovascular (CVD) risk factors. Generally,
devastating statistical reports in terms of CVDs have been encouraged by today's way of life
and bad dietary and lifestyle habits. Along with already mentioned obesity, unfavourable diet,
lack of physical activity, smoking (including passive smoking), alcohol consumption, high blood
pressure, and lipoproteinemia are the main CVD risk factors.
Dietary approach for a child with increased cardiometabolic risk is based on several principles,
but specific is the emphasis on separate macronutrient contribution, especially from fats to
the overall energy intake. With overweight/obese children reduction diet can be applied.
However, it is important to emphasize that no matter which dietary principle is used it is of
utmost importance to ensure variety of foods, and optimal micronutrient intake (vitamins and
minerals) necessary for child's growth, development and cognitive abilities. Besides diet, the
highest emphasis is put on child's exposure to passive smoking and the importance of regular
physical activity, adjusted to age and preference of a child.
Education, i.e. primary prevention measures are necessary from the earliest childhood in
order to influence dietary and physical activity patterns. Still, for children with increased
cardiometabolic risk more intense actions from the area of secondary prevention are needed,
aiming to delay or even forestall CVD complications that have long-term lifelong
consequences. |
