U ovom diplomskom radu cilj je bio prikazati zašto nastava lektire koja se temelji na prepričavanju djela ili utvrđivanju činjenica iz djela nije primjerena za ostvarivanje ciljeva nastave književnosti, kao i prikazati neke alternativne mogućnosti koje se preporučaju. Dnevnik čitanja kao i sam sat lektire koji se temelji na prepričavanju činjenica iz djela iz brojnih opravdanih razloga nailaze na otpor učenika pa su u ovom radu prikazane mogućnosti koje učitelji imaju za organizaciju kreativne nastave lektire koja će učenicima pružiti ugodno i pozitivno iskustvo. Kako se na popisu za lektiru za treći razred nalazi i njemački autor Otfried Preussler, za potrebe ovog rada istraženi su materijali koji se na njemačkom govornom području koriste prilikom obrade djela Mala vještica, a koji su dostupni na internetskim stranicama. Rezultati istraživanja pokazali su sličnosti s aktivnostima i zadacima koji se u hrvatskim školama primjenjuju prilikom obrade nekog djela. Te sličnosti odnose se na motivacijske postupke prije čitanja, zadatke nakon čitanja cjelovitog djela kao i na stvaralačke zadatke učenika. Istraživanje materijala ukazalo je na značajnu razliku koja se odnosi na aktivnosti učenika tijekom čitanja djela. Dok u hrvatskim školama učenici u dnevnik čitanja za vrijeme čitanja bilježe podatke iz djela kao što su mjesto i vrijeme radnje, osobine likova ili redoslijed događanja, u školama njemačkog govornog područja učenici umjesto dnevnika čitanja u unaprijed pripremljene obrasce pokraj naslova poglavlja upisuju samo broj stranice na kojoj se to poglavlje pojavljuje ili imena likova iz tog poglavlja. Također, razlika je i količina vremena koja se posvećuje djelu Mala vještica. Na njemačkom govornom području za to se djelo sat lektire organizira čak i tri puta, odnosno nakon čitanja određenog broja stranica organizira se sat lektire što u hrvatskim školama zbog nedostatka vremena nije moguće.