Potrošač je važna komponenta marketinga. Za definiranje marketinške strategije za određeni proizvod kao i način izgleda, oglašavanja i mjesta prodaje proizvoda veoma je važno otkrivati te istraživati potrebe, želje, karakteristike, ponašanje, stil života i proces odlučivanja o kupovini potrošača. Analiza ponašanja obuhvaća istraživanje o tome tko i što kupuje, kada i po kojoj cijeni, gdje i koliko često, te pod kojim uvjetima. Svaka kupovina za marketing je veoma važna, te detaljna analiza istoga pruža u uvid i mogućnost da se otkrije točno na kakav način i što voli točno svaki potrošač. Čovjekove potrebe i želje se sa godinama mijenjaju te je sukladno tome potrebno pratiti njihove kupovne navike. Istraživanje ponašanja potrošača ima široku društvenu korist, premda se na prvi pogled čini da je ova disciplina najćešće primjenjivana u tvrtkama koje su na tržištu. Potrošačevi zahtjevi su polazište poslovne politike svake tvrtke i da bi ona mogla svoje proizvode razmjeniti na tržištu mora razumjeti i predvidjeti potrošačeve želje i potrebe. Ponašanje potrošača uvjetovano je raznim čimbenicima i u raznim životnim ulogama. Iako su novac i financijski položaj zapravo najvažniji element kupnje, mnogi su drugi čimbenici koji utječu na kupnju određenih proizvoda i usluga. Ponašanje može biti određeno godinama, financijama, životnim stilom, demografskim obilježjima, religijom, vrijednostima, kulturom i drugim elementima. Niz čimbenika utječe poticajno ili ograničavajuće na kupca. Ponudžači na tržištu ne smiju nikada podcijeniti utjecaj kulture i kulturnih vrijednosti na kupovinu i na potrošače. Na svim područjima kultura je značajna i drugačija je od naroda do naroda. Kultura uvelike utječe na način kupnje. Kao posebno važan čimbenik u smjeru ponašanja potrošača javlja se i kultura hrane i prehrane. Iz toga razloga u ovom radu se pisalo o utjecaju kulture na kupovinu maslinova ulja. Maslinovo ulje je proizvod koji se koristi svugdje u svijetu a posebice u zemljama Europe, ono je proizvod koji uvelike ovisi o podneblju, području, religiji i kulturi jedenja te iz toga razloga različit je od zemlje do zemlje. Kroz rad su uspoređene zemlje koje najviše konzumiraju maslinovo ulje tj. Italija, Francuska, Španjolska, Grčka te Hrvatska. Vidljivo je da zemlje sa najvećom konzumacijom su mediteranske zemlje koje upravo svoj rast i razvoj u tom smjeru mogu zahvaliti geografskom položaju i plodnim ravnicama. Uspoređujući navedene zemlje može se reći da Grčka vodi i da je potrošnja njezinih stanovnika daleko iznad prosjeka svih zemalja, dok je od svih zemalja na zadnjem mjestu Hrvatska, koja ipak iz godine u godinu sve se više probija na tržišta gdje je maslinovo ulje veoma značajno i bitno, a isto tako u skladu sa kulturom sve veći broj stanovnika kupuje i uživa u maslinovom ulju.