Ovaj diplomski rad bavi se igrama u nastavi glazbene kulture i kako korištenje istih omogućuje lakše savladavanje gradiva učenicima. Na početku rada govori se o vrstama glazbenih igara koje, prema Šulentić Begić (2016), dijelimo na glazbene igre s pjevanjem, glazbene igre s ritmovima i/ili melodijama i glazbene igre uz slušanje glazbe. Za svaku podjelu navedeni su i primjeri koje možemo pronaći u svakodnevnoj nastavi glazbene kulture. Zatim se spominje upotreba računala kao izvora glazbenih igara i kao nastavnog sredstva te utjecaj igranja računalnih igri na učenike rane školske dobi. Opisuje se i utjecaj upotrebe igrifikacije u svakodnevnoj nastavi. Budući da učenici veliki dio svog slobodnog vremena provode igrajući računalne igrice, stručnjaci su razvili sustav u kojem se koriste osnovne značajke računalnih igara u svakodnevnoj nastavi. Taj sustav se zove igrifikacija, a značajke igrifikacije odnose se na skupljanje bodova, prelaženje razina, osvajanje nagradi i sl.. Također, za potrebe ovog diplomskog rada provedena su i dva istraživanja. Prvo istraživanje odnosi se na anketni upitnik proveden među učiteljima razredne nastave. Upitnikom se željelo doći do saznanja u kojoj mjeri su određene vrste igara zastupljene u razrednoj nastavi glazbene kulture i kako učenici reagiraju na iste. Drugo istraživanje odnosi se na zastupljenost igara u udžbenicima glazbene kulture za prva četiri razredna osnove škole. Na samom kraju diplomskog rada naglašena je važnost korištenja igara za pravilan psihofizički razvoj učenika te prednosti koje pravilna upotreba istih donosi učenicima. Te prednosti se odnose na lakše usvajanje glazbene teorije, savladavanje određenih glazbenih vještina, motiviranje učenika na rad te vježbanje određenih vještina poput suradnje i rada u grupi.