Krumpir (Solanum tuberosum L.) je višegodišnja zeljasta biljka koja se uzgaja zbog jestivog gomolja. Svijetska proizvodnja krumpira zauzima visoko četvrto mjesto najčešće uzgajanih poljoprivrednih kultura. Osim što se koristi u ljudskoj prehrani, značajan je i za industrijsku preradu i ishranu stoke. U svrhu očuvanja što bolje kvalitete uroda te naposljetku finalnog proizvoda, koriste se pesticidi. Pesticidi su tvari ili smjesa tvari čija je namjena suzbijanje, uništavanje i kontroliranje bilo kojeg štetnika. Primjenjuju se gotovo u svim djelatnostima od poljoprivrede, javnog zdravstva, veterinarstva, komunalne higijene do osobnih potreba u kućanstvu. Pozitivni učinci uporabe pesticida očituju se u učinkovitoj kontroli nametnika i korova, zaštiti poljoprivrednih kultura te boljoj kvaliteti uroda. Negativni učinci su: onečišćenje tla, vode, zraka, kontaminacija hrane, toksičnost za žive organizme i rezistencija štetnika. Racionalnim korištenjem pesticida postiže se održiva uporaba, čija je glavna svrha smanjenje negativnih učinaka. Za potrebe ovog diplomskog rada analizirali su se ostaci pesticida (225 aktivnih tvari) u 10 uzoraka mladog krumpira iz domaćeg uzgoja. Uzorci su analizirani GC – MS/MS tehnikom. Rezultati provedenog istraživanja ukazali su kako u niti jednom od 10 uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida, odnosno dobivene vrijednosti bile su manje od 0,01 mg/kg, što je u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla. Analizirani mladi krumpiri zdravstveno su ispravni i sigurni za konzumaciju.