Abstract | Migrena je primarna, funkcionalna glavobolja, karakterizirana recidivirajućim
napadajima boli umjerenog do jakog intenziteta u trajanju od 4 do 72 sata. Najčešće
je epizodična, a ako traje više od 15 dana mjesečno radi se o kroničnoj migreni. Kod
osoba koje pate od migrene učestalo se javlja depresija. Depresija nije tek prolazno
stanje tuge, već je ozbiljna bolest koju karakterizira sniženo raspoloženje, osjećaj
manje vrijednosti i beznađa, nemogućnost doživljaja zadovoljstva, nedostatak volje i
interesa, usporenost i teškoće pažnje i koncentracije. I depresija i migrena uzrokuju
značajnu socijalnu i radnu onesposobljenost, a depresija može voditi i do suicida.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da se depresivni poremećaj 2-4 puta češće
javlja u osoba s migrenom u odnosu na opću populaciju, a objavljeni su i podaci
prema kojima čak 45% osoba s migrenom pati od depresivnog poremećaja. Još
uvijek nije potpuno jasna priroda odnosa tih poremećaja. Odnos je svakako
dvosmjeran, a poremećaji dijele i neke zajedničke patofiziološke mehanizme.
Usmjerenost na liječenje samo jednog poremećaja može negativno djelovati ne samo
na drugi, već na oba poremećaja. Poznavanje njihovog međuodnosa može pridonijeti
boljem i učinkovitijem liječenju pacijenata.
Pristup medicinskog osoblja, ponajviše medicinskih sestara i tehničara koji
većinu vremena provode uz pacijenta, trebao bi biti pun razumijevanja i uvažavanja
njihovih potreba. Također, osoblje mora biti upoznato ne samo s farmakološkim
tretmanima za takve pacijente već i s vanjskim i okolinskim činiteljima koji mogu
potaknuti epizode migrene i depresije. |