Migrena je primarna, funkcionalna glavobolja, karakterizirana recidivirajućim napadajima boli umjerenog do jakog intenziteta u trajanju od 4 do 72 sata. Najčešće je epizodična, a ako traje više od 15 dana mjesečno radi se o kroničnoj migreni. Kod osoba koje pate od migrene učestalo se javlja depresija. Depresija nije tek prolazno stanje tuge, već je ozbiljna bolest koju karakterizira sniženo raspoloženje, osjećaj manje vrijednosti i beznađa, nemogućnost doživljaja zadovoljstva, nedostatak volje i interesa, usporenost i teškoće pažnje i koncentracije. I depresija i migrena uzrokuju značajnu socijalnu i radnu onesposobljenost, a depresija može voditi i do suicida. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se depresivni poremećaj 2-4 puta češće javlja u osoba s migrenom u odnosu na opću populaciju, a objavljeni su i podaci prema kojima čak 45% osoba s migrenom pati od depresivnog poremećaja. Još uvijek nije potpuno jasna priroda odnosa tih poremećaja. Odnos je svakako dvosmjeran, a poremećaji dijele i neke zajedničke patofiziološke mehanizme. Usmjerenost na liječenje samo jednog poremećaja može negativno djelovati ne samo na drugi, već na oba poremećaja. Poznavanje njihovog međuodnosa može pridonijeti boljem i učinkovitijem liječenju pacijenata. Pristup medicinskog osoblja, ponajviše medicinskih sestara i tehničara koji većinu vremena provode uz pacijenta, trebao bi biti pun razumijevanja i uvažavanja njihovih potreba. Također, osoblje mora biti upoznato ne samo s farmakološkim tretmanima za takve pacijente već i s vanjskim i okolinskim činiteljima koji mogu potaknuti epizode migrene i depresije.