Cilj je udžbenika „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ objasniti teorijske i praktične aspekte očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. Proizvodnja hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda temelji se na raspoloživosti biljnih genetskih izvora koji se koriste u svrhu oplemenjivanja novih, visokoprinosnih kultivara visoke kakvoće te otpornih na biotičke i abiotičke stresove. Imajući u vidu nastupajuće klimatske promjene, kontinuirani porast svjetskog stanovništva i sveprisutan gubitak biljne raznolikosti, očuvanje biljnih genetskih izvora od prioritetne je važnosti za održivu proizvodnju hrane u budućnosti. Udžbenik je prvenstveno namijenjen studentima Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta koji su upisali istoimeni predmet u okviru svog diplomskog studija. Autori se nadaju da će ovaj udžbenik, kao dodatna literatura, biti koristan i studentima koji slušaju srodne predmete na Agronomskom, Prirodoslovno-matematičkom i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na srodnim fakultetima na drugim hrvatskim sveučilištima. Isto tako, želja je autora da ovim udžbenikom doprinesu provedbi Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj u kojeg su od samih početaka bili uključeni. Povećanje dobrobiti koja proizlazi iz upotrebe biljnih genetskih izvora za prehranu i poljoprivredu također je i jedan od ciljeva Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CroPBioDiv) u okviru kojeg je ovaj udžbenik objavljen, kao i ciljeva projekta „Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja“ koji sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Udžbenik se sastoji od 12 poglavlja razvrstanih u četiri tematske cjeline. Prva tri poglavlja (1. Uvod; 2. Sastavnice bioraznolikosti: Raznolikost ekosustava; 3. Sastavnice bioraznolikosti: Raznolikost vrsta) čine sveobuhvatan uvod u očuvanje biljnih genetskih izvora, znanost i struku koja se prvenstveno bavi analizom i očuvanjem unutarvrsne raznolikosti. U sljedeća tri poglavlja (4. Sastavnice bioraznolikosti: Unutarvrsna raznolikost; 5. Struktura biljnih genetskih izvora: Kultivirani biljni materijal; 6. Struktura biljnih genetskih izvora: Divlji biljni materijal) pokušali smo istaknuti važnost unutarvrsne raznolikosti i objasniti strukturu biljnih genetskih izvora kojima danas raspolažemo. Sljedeća su tri poglavlja (7. Tendencije razvitka moderne poljoprivrede; 8. Evolucija kulturnih biljnih vrsta: Udomaćenje; 9. Evolucija kulturnih biljnih vrsta: Širenje uzgoja) ključna za razumijevanje procesa udomaćenja i oplemenjivanja biljnih vrsta te njihovog utjecaja na biljnu raznolikost. Završna tri poglavlja (10. Strategije očuvanja biljnih genetskih izvora; 11. Pravni okvir za očuvanje biljnih genetskih izvora i 12. Ciljevi i zadaci banaka biljnih gena) obuhvaćaju pravne i praktične aspekte očuvanja biljnih genetskih izvora. Sva su poglavlja ovog udžbenika koncipirana na sličan način. Kako bi se čitatelju olakšalo snalaženje te jasno razlučile tematske cjeline, svako je poglavlje oblikovano u drugoj boji. Poglavlja započinju popisom potpoglavlja kao i primjera („Priča o...“) koji dodatno opisuju temu određenog potpoglavlja, a često se temelje na vlastitim istraživanjima autora. Sâm tekst „Pričâ“ istaknut je obojenom pozadinom. Svako se poglavlje sastoji od tri potpoglavlja kojima prethodi zajednički kratki uvod. Ključni su pojmovi naznačeni unutar teksta, a njihove se definicije nalaze u tekstnim okvirima, te uključuju hrvatski naziv i engleski prijevod pojma. Isto tako, naznačeni su i navodi koji upućuju na neko drugo poglavlje ili potpoglavlje unutar udžbenika. Tekst je popraćen tablicama i slikama koje uključuju kartografske prikaze, fotografije, grafikone i shematske prikaze. Za svaku vrstu spomenutu u tekstu naveden je hrvatski i latinski naziv (bez oznake autora). Znanstveno je nazivlje vrsta usklađeno s međunarodnom bazom podataka Plants of the World Online (POWO) Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu, Velika Britanija (The Royal Botanic Gardens, Kew) kao i hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database (FCD) Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju udžbenika nalazi se Indeks pojmova i vrsta (hrvatski naziv i latinski naziv s oznakom autora) s brojevima stranica na kojima se određeni pojam ili vrsta spominje. Nakon toga slijedi popis izvora za one fotografije koje nisu autorsko djelo samih autora udžbenika, kao i popis korištene literature. Usprkos tomu što nam je namjera bila razjasniti i pokušati odgovoriti na neka ozbiljna i često turobna pitanja vezana za gubitak bioraznolikosti i opstanak čovječanstva, proučavati biljne genetske izvore, njihovu evoluciju, trenutno stanje i moguće perspektive, zanimljiva je, a često i zabavna tematika koja potiče na daljnja promišljanja i istraživanja čudesne raznolikosti biljnog svijeta našeg planeta. To je, naravno, prilično pristrano mišljenje autora ovog udžbenika jer se time bave već dugi niz godina. Ukoliko čitatelju ovog udžbenika uspijemo prenijeti barem dio našeg oduševljenja biljnom raznolikošću koja nas okružuje, smatrat ćemo da smo dobro obavili svoj posao.