prikaz prve stranice dokumenta Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)
  Preuzmi
PDF 1.65 MB
Znanstveni rad - Pregledni rad
Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)
Glasnik Zaštite Bilja, 43. (2020), 6.; 13-20. https://doi.org/10.31727/gzb.43.6.2
Mikuš, Ornella; Kovačićek, Tihana; Hadelan, Lari; Jež Rogelj, Mateja

Institucijski repozitorij: Repozitorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Mikuš, O., Kovačićek, T., Hadelan, L. i Jež Rogelj, M. (2020). Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP). Glasnik Zaštite Bilja, 43.. (6.), 13-20. doi: 10.31727/gzb.43.6.2

Mikuš, Ornella, et al. "Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 43., br. 6., 2020, str. 13-20. https://doi.org/10.31727/gzb.43.6.2

Mikuš, Ornella, Tihana Kovačićek, Lari Hadelan i Mateja Jež Rogelj. "Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)." Glasnik Zaštite Bilja 43., br. 6. (2020): 13-20. https://doi.org/10.31727/gzb.43.6.2

Mikuš, O., et al. (2020) 'Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)', Glasnik Zaštite Bilja, 43.(6.), str. 13-20. doi: 10.31727/gzb.43.6.2

Mikuš O, Kovačićek T, Hadelan L, Jež Rogelj M. Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP). Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2020. [pristupljeno 23.11.2024.];43.(6.):13-20. doi: 10.31727/gzb.43.6.2

O. Mikuš, T. Kovačićek, L. Hadelan i M. Jež Rogelj, "Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)", Glasnik Zaštite Bilja, vol. 43., br. 6., str. 13-20, 2020. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:286498. [Citirano: 23.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:286498
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)
Naslov (engleski)Agri-environmental indicators and their application in Common Agricultural Policy (CAP)
AutorOrnella Mikuš
AutorTihana Kovačićek
AutorLari Hadelan
AutorMateja Jež Rogelj
Autorova ustanovaSveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak (hrvatski)
Odnos poljoprivrede i okoliša poprima sve veću pažnju javnosti i traži specifične odgovore javnih politika. S obzirom da donošenje odluka mora biti temeljeno na dokazima potrebno je osmišljavati i promatrati pokazatelje koji služe u kreiranju odgovarajućih mjera poboljšanja odnosa poljoprivrede i okoliša. Rad donosi pregled mjera i odabranih agrookolišnih pokazatelja svih država članica (EU-28) za dostupne godine unutar razdoblja 2012. – 2017. temeljem podataka iz baze Eurostat. Između ostalog, rezultati pokazuju da Hrvatska, Bugarska i Slovenija prednjače u udjelu korištene poljoprivredne površine pod područjima ekološke mreže „Natura 2000“. Države članice koje imaju najrazvijeniji sektor poljoprivrede obično vrše i najveći pritisak na okoliš. Tako Nizozemska ima najveći udio korištene energije u poljoprivredi i vrši najveći pritisak na okoliš stočarskom proizvodnjom. Stoga Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nastoji kroz trenutnu reformu razraditi adekvatne i kompromisne agrookolišne mjere za predstojeće razdoblje 2021. – 2027.
Sažetak (engleski)
The relationship between agriculture and the environment is stimulating increasing public attention and seeking specific public policy responses. Given that decision-making process should be evidence-based it is necessary to design and monitor the indicators that serve to create appropriate agricultural and environmental improvement measures. The paper provides an overview of the measures and chosen agrienvironmental indicators of all Member States (EU-28) for the available years in period 2012-2017 based on Eurostat data. Among other things, the results show that Croatia, Bulgaria and Slovenia are the leaders in the utilized agricultural area under the Natura 2000 ecological network. Member States that have the most developed agricultural sector usually also exert the greatest environmental pressure. Thus, the Netherlands has the highest share of energy used in agriculture and puts the greatest environmental pressure on livestock production. Therefore, through the current reform, the Common Agricultural Policy (CAP) seeks to develop adequate and compromise agri-environment measures for the upcoming period 2021-2027.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Pregledni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - domaća recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaGlasnik Zaštite Bilja
Brojčani podacivol. 43., br. 6., str. 13-20
p-ISSN0350-9664
e-ISSN2584-3265
DOIhttps://doi.org/10.31727/gzb.43.6.2
URN:NBNurn:nbn:hr:204:286498
Datum objave publikacije2020
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/247755
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-03-04 11:18:52