Ambrosia artemisiifolia L. napasna je korovna vrsta poljoprivrednih i nepoljoprivrednih staništa. Sjeme A. artemisiifolia u trenutku osipanja posjeduje srednji tip primarne fiziološke dormantnosti koja onemogućuje klijanje. U poljskim uvjetima prekid ovog tipa dormantnosti događa se zimi zbog prolaska sjemena kroz razdoblje niskih temperatura i vlažnih uvjeta. Imitacija hladnoga razdoblja u laboratorijskim pokusima prekidanja dormantnosti metoda je koja se primjenjuje za poticanje klijavosti sjemena. Poznavanje promjena u stupnju dormantnosti tijekom hladnog skladištenja može doprinijeti odabiru odgovarajuće metode prekidanja dormantnosti. Cilj je ovoga istraživanja bio odrediti razdoblje unutar kojeg dolazi do prekidanja dormantnosti ambrozije u uvjetima hladnog skladištenja (4 °C). Sjeme ambrozije prikupljeno je s devet lokacija kontinentalne Hrvatske te je na svakoj populaciji proveden test klijavosti u različitim vremenskim intervalima hladnog skladištenja (0, 1, 3, 6 i 11 mjeseci). Rezultati pokazuju da svježe sakupljeno sjeme nije u mogućnosti proklijati. Tek nakon šest mjeseci hladnog skladištenja klijavost se značajno povećala i ovisno o populaciji iznosila od 34 do 67 %. Međutim duže hladno skladištenje (11 mjeseci) u tri od devet populacija ambrozije dovelo je do smanjenja klijavosti od 13 do 21 %, a u ostalih populacija klijavost je ostala jednaka. Samo je u jednoj populaciji hladnim skladištenjem došlo do porasta klijavosti. Rezultati istraživanja pokazuju da je hladno skladištenje sjemena u trajanju od šest mjeseci djelotvorna metoda prekidanja dormantnosti sjemena ambrozije. Kako je ustanovljena značajna razlika u klijavosti između devet istraživanih populacija ambrozije nakon 3, 6 i 11 mjeseci hladnog skladištenja, potrebno je u budućim istraživanjima utvrditi razloge ove interpopulacijske varijabilnosti.