prikaz prve stranice dokumenta Pametni vrtovi
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Pametni vrtovi
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2024. urn:nbn:hr:204:829154
Perović, Amalka
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Opća proizvodnja bilja

Institucijski repozitorij: Repozitorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Perović, A. (2024). Pametni vrtovi (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

Perović, Amalka. "Pametni vrtovi." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

Perović, Amalka. "Pametni vrtovi." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

Perović, A. (2024). 'Pametni vrtovi', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, citirano: 26.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

Perović A. Pametni vrtovi [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; 2024 [pristupljeno 26.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

A. Perović, "Pametni vrtovi", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:829154
Podaci o radu
NaslovPametni vrtovi
Naslov (engleski)Smart gardens
AutorAmalka Perović
MentorIvana Šestak (mentor)
Član povjerenstvaIvana Šestak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Skendrović Babojelić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Vitasović Kosić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
(Opća proizvodnja bilja)
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak
Pametni vrtovi predstavljaju inovativno rješenje koje kombinira modernu tehnologiju s hortikulturom kako bi se optimiziralo uzgoj biljaka u urbanim i ruralnim sredinama. Ovaj rad istražuje koncept pametnih vrtova, njihove komponente, prednosti i izazove u implementaciji. Pametni vrtovi koriste senzore, IoT (Internet of Things) uređaje i automatizirane sustave za praćenje i upravljanje uvjetima uzgoja. Senzori prate parametre kao što su vlažnost tla, temperatura, razina svjetlosti i kvaliteta zraka, pružajući korisnicima podatke za donošenje informiranih odluka. Glavne prednosti pametnih vrtova uključuju smanjenje potrošnje vode, povećanje prinosa, unapređenje kvalitete biljaka i smanjenje ljudskog napora. Nadalje, pametni vrtovi mogu imati važnu ulogu u urbanom vrtlarstvu, omogućujući proizvodnju svježih namirnica u gradskim sredinama i doprinoseći održivosti urbanih zajednica. Međutim, implementacija pametnih vrtova suočava se s određenim izazovima, uključujući visoke početne troškove, ograničen uzgojni prostor i potencijalne rizike povezane s IoT uređajima. Unatoč tim izazovima, očekuje se da će napredak tehnologije i povećana svijest o održivosti potaknuti širu primjenu pametnih vrtova u budućnosti.
Sažetak (engleski)
Smart gardens represent an innovative solution that combines modern technology with horticulture to optimize plant cultivation in both urban and rural settings. This paper explores the concept of smart gardens, their components, advantages, and challenges in implementation. Smart gardens use sensors, IoT (Internet of Things) devices, and automated systems to monitor and manage growing conditions. Sensors track parameters such as soil moisture, temperature, light levels, and air quality, providing users with data to make informed decisions. The main advantages of smart gardens include reduced water consumption, increased yields, improved plant quality, and reduced human effort. Furthermore, smart gardens can play a significant role in urban gardening, enabling the production of fresh produce in urban areas and contributing to the sustainability of urban communities. However, the implementation of smart gardens faces certain challenges, including high initial costs, limited growing space, and potential risks associated with IoT devices. Despite these challenges, technological advancements and increased awareness of sustainability are expected to drive the broader adoption of smart gardens in the future.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:204:829154
Studijski programNaziv: Agroekologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agroekologije (univ. bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-11-22 09:53:02