Repina pipa (Bothynoderes punctiventris Germar 1824, Coleoptera: Curculionidae) predstavlja najznačajnijeg štetnika šećerne repe na području istočne Hrvatske. Životni ciklus i ekologija štetnika istražena je u susjednim zemljama prije više od 20 godina, a isti podatci u uvjetima koji prevladavaju na području Hrvatske ne postoje. Zbog specifične morfološke građe i velikog kapaciteta ishrane pipe te male lisne površine biljaka u vrijeme primjene insekticida, zadovoljavajući učinak insekticida često izostaje te su potrebni dodatni tretmani. Ponavljanje insekticidnih tretmana nije u skladu s načelima integrirane zaštite bilja (IZB) niti s racionalnom upotrebom pesticida u suvremenoj poljoprivredi. Stoga je neophodno istražiti i primijeniti ne-pesticide mjere u zaštiti bilja kao i sve druge raspoložive metode koje su kompatibilne dobroj poljoprivrednoj praksi. Neke od tih raspoloživih metoda su primjena entomopatogenih nematoda ali i masovni ulov agregacijskim feromonima. Iz povijesti i današnje prakse postoje brojni primjeri masovnog suzbijanja štetnika na velikim površinama engl. „Area-Wide Pest Management“ (AW). Masovno suzbijanje na velikim površinama predstavlja sustavnu organiziranu kontrolu ukupne populacije štetnika na širem području. Za razliku od pojedinačnih mjera suzbijanja koje provodimo s kratkoročnim ciljem trenutačnog smanjenja štete na određenoj površini, dugoročni je cilj ove metode je smanjiti napad štetnika u određenom području ispod one brojnosti koja može izazvati štete. Ova metoda u skladu je s načelima IZB jer ima za cilj populaciju štetnika svesti ispod praga odluke, a istovremeno se suzbijanje provodi nekom od ekološki prihvatljivih metoda. Suzbijanje masovnim ulovom koristi se na pojedinačnim poljima, ali i u programima suzbijanja na velikim površinama. Ono se zasniva se na korištenju atraktanta kojim se kukci privlače do klopke u koju se hvataju u velikom broju. Mamci s agregacijskim feromonima uspješno privlače pipe koje ostaju zadržane u mamcima. Repinu pipu prema brojnim autorima treba zadržati na mjestu prezimljenja i ne dozvoliti prijelaz na nova repišta. Provedeno istraživanje polazi od hipoteza: (1) parametri životnog ciklusa repine pipe u uvjetima istočne Hrvatske nedovoljno su poznati te su pod utjecajem agro-ekoloških uvjeta, a njihovo poznavanje omogućava uspješnu provedbu zaštite bilja u skladu s načelima IZB. (2) masovni ulov repine pipe, korištenjem feromonskih trapova na prošlogodišnjim repištima (engl. „Area-Wide Pest Management“(AW) omogućava smanjenje populacije štetnika i smanjuje potrebu za primjenom insekticida, što je u skladu s IZB, (3) uporaba entomopatogenih nematoda (EPN) smanjuje populaciju repine pipe te se može integrirati s drugim mjerama u strategiji suzbijanja ovog štetnika. Da bi se dokazale postavljene hipoteze postavljeni su ciljevi istraživanja: (1) utvrditi parametre životnog ciklusa repine pipe, (2) implementirati masovni ulov pipa putem feromonskih trapova na prošlogodišnjim repištima i utvrditi njegovu učinkovitost, (3) utvrditi učinkovitost EPN u smanjenju populacije repine pipe. Istraživanje je provedeno tijekom četiri godine (2012.-2015.) na području istočne Slavonije (Tovarnik). Podatci o vremenskim uvjetima (srednja dnevna temperatura zraka i tla na dubini 10 cm i dnevna količina oborina) prikupljeni su s meteoroloških postaja Gradište i Vukovar. Dinamika izlaska odraslih s prezimljenja utvrđena je pomoću feromona agregacije postavljenih na mjestima prezimljenja. Suma efektivnih temperatura (SET) za izlazak repine pipe je izračunata temeljem termalnog praga od 5 °C na dubini od 10 cm. Temeljem utvrđene dinamike izlaska utvrđena je SET kod koje se javljaju prva imaga. Pregledima tla i vizualnim pregledima biljaka utvrđena je pojava pojedinih razvojnih stadija repine pipe kao i promijene seksualnog indeksa tijekom vegetacije. Temeljem utvrđene zaraze polja prije i nakon prezimljenja utvrđene su promjene u visini populacije te je utvrđen utjecaj klimatskih čimbenika na fluktuaciju populacije. Kreiran je fenogram razvoja repine pipe u uvjetima istočne Hrvatske. Masovni ulov pipe feromonima agregacije proveden je na površini od 6 km2 u 2012., 2013. i 2015. godini a u 2014. godini je površina na kojoj je proveden masovni ulov iznosila 14,8km2. Korišteni su feromoni agregacije u količini od 15 klopki/ha, a postavljani su na sva polja u području masovnog ulova koja su u prethodnoj godini bila zasijana šećernom repom. Sva novo zasijana polja šećerne repe redovito su pregledavana jednom tjedno. Standardnim metodama pregleda biljaka utvrđena je zaraza/m2 a pregledane biljke su obzirom na oštećenja klasificirane po skali 0-5. Utvrđena je zaraza po Towsend-Heubergeru. Na poljima u području masovnog ulova detaljno je vođena evidencija broju insekticidnih tretmana i o količini i vrsti primijenjenog insekticida. Radi usporedbe sa zarazom, štetama i primjenom insekticida na poljima izvan područja masovnog ulova na isti način je jednom tjedno utvrđivana visina zaraze i štete te je vođena evidencija o primjeni insekticida. Uspjeh masovnog suzbijanja utvrđen je (a) usporedbom ulova pipe u feromonskim mamcima i procijenjene visine populacije na području masovnog ulova; (b) usporedbom visine zaraze i visine šteta utvrđenih na poljima šećerne repe u području masovnog suzbijanja i izvan tog područja; (c) usporedbom broja tretiranja i utroška djelatne tvari insekticida za suzbijanje repine pipe na poljima u području području masovnog suzbijanja i izvan tog područja; Učinkovitost primjene entomopatogene nematode Heterorhabditis bacteriophora Poinar za suzbijanje repine pipe utvrđena je primjenom pripravka Nematop (e-Neema) u tri različite doze (3, 5 i 7 milijuna nematoda / 10 m2) na polja šećerne repe u vrijeme pojave ličinki repine pipe u dvogodišnjim poljskim pokusima. Vremenski uvjeti na području istočne Hrvatske značajno su varirali u godinama istraživanja (2012. - 2015.). Količina oborina u 2014. i 2015. bila je u skladu s 40-godišnjim prosjekom. Tijekom 2013. godine količina oborina bila je viša za 30 % od prosjeka. Za razliku od ostalih godina istraživanja, vegetacijsko razdoblje u 2012. godini je bilo obilježeno ekstremno visokim temperaturama, koje nisu povoljne za razvoj i razmnožavanje repine pipe. Rezultati istraživanja utvrdili su detaljne informacije o životnom ciklusu repine pipe u uvjetima istočne Hrvatske, te glavne čimbenike koji utječu na rast populacije. Biologija repine pipe u uvjetima istočne Hrvatske vrlo je slična onoj u susjednim zemljama (Srbija i Mađarska). Prva pojava štetnika je zabilježena kada SET dosegne 20 °C (prve dvije dekade ožujka). Međutim, izlazak štetnika ovisi i o sloju snijega i o dostupnosti hrane. Repina pipa završava izlazak iz tla kada SET dosegne 428 °C, što je uobičajeno za prvi tjedan svibnja. Najveći udio populacije (koji je izlazio nakon prezimljenja) pojavio se tijekom 14. i 15. tjedna u godini (između 95. i 102. dana u godini). Mužjaci repine pipe prvi izlaze iz tla i dominiraju u populaciji odraslih do 15. tjedna u godini, kada se seksualni indeks izjednačava. Nakon toga u populaciji odraslih prevladavaju ženke. Temeljem podataka o pojavi pojedinih razvojnih stadija kreiran je fenogram razvoja repine pipe u uvjetima istočne Hrvatske. Potpuno razvijene jedinke repine pipe nakon prezimljenja izlaze na površinu i prisutne su na poljima šećerne repe do početka srpnja. Nova generacija repine pipe izlazila je iz tla u srpnju. Iako razvojni stadij jaja traje 10-15 dana, zbog produženog vremena izlaska pipe iz tla, jaja se mogu pronaći tijekom 102 dana (između 112. i 214. dana u godini). Utvrđeno je da se ličinke razvijaju u razdoblju do 143 dana (između 122. i 265. dana u godini), a kukuljice u razdoblju od 102 dana (između 143. i 245. dana u godini). Uspjeh prezimljenja štetnika ovisi o temperaturi zraka i tla koje prevladavaju u zimskom periodu. Nije utvrđena korelacija između uspjeha prezimljenja štetnika i količine padalina. Rast populacije štetnika je bio najmanji u 2014. godini, a najviši u 2012. Utvrđena je pozitivna korelacija rasta populacije s temperaturom zraka u vegetacijskom razdoblju (r = 0.9409 **) i tla (r = 0,9307 **) te negativna korelacija s količinom padalina u vegetacijskom razdoblju (r = 0.7971 **), kao i s količinom padalina u svibnju (r = -0,7794 **). Također, rast populacije repine pipe ovisi o zastupljenosti novo zasijanih polja i prošlogodišnjih polja šećerne repe (r = 0,7813 **). Stoga, sjetva novih površina šećerne repe na širem području treba biti pomno planirana kako bi se smanjila mogućnost rasta populacije repine pipe. Populacija repine pipe na području masovnog ulova je bila visoka u sve četiri godine istraživanja. Utvrđena brojnost proljetne populacije štetnika na prošlogodišnjim repištima bila je između 28.000 i 78.000 pipa /ha, što je 10 – 20 puta veća brojnost od ekonomskog praga koji iznosi 1.000 do 3.000 pipa/ha. Masovnim ulovom agregacijskim feromonima uhvaćeno je od 0,7 do 11,59 % proljetne populacije. Iako je postignuto smanjenje populacije u pojedinim godinama bilo manje od 1 %, masovnim ulovom ostvareno je smanjenje brojnosti populacije repine pipe u 2014. i 2015. godini u odnosu na 2012. i 2013. godinu. Na području masovnog ulova broj tretmana i količina insekticida po jedinici površine značajno su smanjeni u odnosu na polja izvan područja masovnog ulova. Broj tretiranja insekticidima u području masovnog ulova bio je u skladu s načelima IZB dok je broj tretmana i količina primijenjenih insekticida izvan područja masovnog ulova znatno prelazila dozvoljene količine. Jedan tretman insekticidima primijenjen na rubovima polja i jedan po cijeloj površini unutar područja masovnog ulova dovoljan je za očuvanje šećerne repe te održavanje brojnosti štetnika ispod ekonomskog praga. Entomopatogena nematoda H. bacteriophora ima potencijal u suzbijanju repine pipe. Ostvareni rezultati ukazuju na visoku učinkovitost sve tri doze EPN u uvjetima vrlo niskog intenziteta napada štetnika. U uvjetima umjerenog intenziteta napada EPN rezultira različitom učinkovitosti. Najniža doza nije bila učinkovita dok je najviša doza rezultirala sa 92,46 % učinkovitosti. Doza od 5 milijuna nematoda / 10 m2 je preporučena od strane proizvođača u suzbijanju drugih pipa, no navedena doza ne daje zadovoljavajuću učinkovitost u uvjetima umjerene (ili čak i niske) brojnosti štetnika (42,86 %). Kao biološka mjera suzbijanja štetnika, entomopatogene nematode bi trebale biti usmjerene na suzbijanje odrasle populacije. Nužno je mjeru provesti u sklopu dobro razvijene strategije u kojoj trebaju biti obuhvaćene sve raspoložive mjere, uključujući masovni ulov na velikim površinama. Nova saznanja o biologiji repine pipe omogućava razvoj novih strategija zaštite šećerne repe od repine pipe. Masovnim ulovom pomoću agregacijskih feromona na prošlogodišnjim repištima moguće je smanjiti visinu populacije repine pipe te smanjiti broj tretiranja insekticidima. Takav pristup omogučava poljoprivrednim proizvođačima zaštitu usjeva u skladu s načelima IZB s ne više od dva insekticidna tretmana unutar sezone. Upotreba entomopatogenih nematoda (H. bacteriophora) ima značajan potencijal u smanjenju brojnosti štetnika i može poslužiti kao dobar alat u provedbi AW programa. Postignuti rezultati provedenog istraživanja značajno doprinose povećanju kapaciteta proizvođača šećerne repe za uvođenjem obaveznih načela integrirane zaštite bilja u proizvodnju i omogućavaju ekološki prihvatljivu zaštitu šećerne repe od repine pipe koja je postala limitirajući čimbenik u proizvodnji šećerne repe.