Obojene zemlje korištene su kao pigmenti u slikarstvu još od prethistorijskog doba zbog svoje snažne obojenosti i iznimne stabilnosti te se mogu naći posvuda u umjetničkim djelima (kao sastav boje ili kao dio osnove) i u svakom periodu. Mogu se podijeliti na različite načine, od kojih bi jedna bila podjela na okere, siene, umbre i zelene zemlje, ali česte su i podjele prema kemijskom sastavu, međutim raznolikost u tim podjelama i nesuglasice potječu od nedovoljne istraženosti samih pigmenata. Njihov točan mineraloški sastav još uvijek je nepotpun, vjerojatno zbog složenosti samih minerala a i složenosti analiza. Točna identifikacija minerala kao sastava pigmenata dala bi uvid u područje nastanka pigmenta, jer je sastav povezan sa procesom i okruženjem prilikom nastanka samog minerala, a to bi pomoglo proučavanju samih slikarskih tehnika i materijala. U ovom radu zemljani pigmenti analizirani su koristeći infracrvenu spektroskopiju sa Fourierovom transformacijom (FTIR), fluorescenciju rendgenskih zraka (XRF) i FORS (reflektancijska spektroskopija pomoću optičkih vlakana), pri čemu FTIR analiza otkriva kemijski sastav pigmenata na temelju signala funkcijskih skupina molekula uzorka, dok XRF daje elementni sastav. Dobiveni rezultati karakterizacije pigmenata su korišteni za analizu pigmenata u realnim uzorcima uzetim sa slike "Ženski akt" Marijana Detonija, pri čemu su uzeti uzorci crvene, žute, smeđe i zelene boje.