Naslov (hrvatski) | Osvit tehnologije |
Autor | Ivor Karavanić https://orcid.org/0000-0003-1452-8394 |
Autor | Jacqueline Balen https://orcid.org/0000-0001-7770-184X |
Autorova ustanova | (Arheološki muzej u Zagrebu) |
Autorova ustanova | Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za arheologiju) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija Prapovijesna arheologija |
Sažetak (hrvatski) | Prapovijesna je tehnologija uvelike utjecala na razvoj ljudskog roda. U početku je olakšala opstanak i pripomogla povećanju populacije, a poslije je njome čovjek mogao značajnije utjecati na okoliš. U paleolitiku su se primjenjivale različite metode i tehnike lomljenja kamena, a često i više njih u istom kulturnom ili vremenskom razdoblju. Tehnološke inovacije, premda u početku vrlo rijetke, rezultiraju ovladavanjem i primjenom sve složenijih vještina odnosno metoda lomljenja kamena, s ciljem postizanja sve većih duljina upotrebnih rubova alatki s obzirom na istu težinu sirovinskog materijala. To je pak dovelo do veće neovisnosti od izvora sirovinskih materijala i time izravno povećalo pokretljivost različitih skupina lovaca i skupljača. Osim kamena tijekom paleolitika veliku važnost imala je i obradba organskih materijala a pojavom nakita i umjetnosti po prvi put tehnologija više nije strogo funkcionalna. Stavljena je i u službu simbolike čija pojava u potpunosti odražava moderno ponašanje. Premda se u neolitiku kamen obrađivao glačanjem, cijepanje kamena nije isčezlo, a ponekad se upravo njime oblikovao poluproizvod prije glačanja. Tehnologija cijepanog kamena postojala je i u metalnim razdobljima, iako ona sve više gubi na važnosti te mnoge metode padaju u zaborav. Napredak proizvodnje kamenog i koštanog oruđa, njihovo tehnološko usavršavanje i kvalitetnija izradba dokazuju da je s vremenom, još u paleolitiku, došlo do određene specijalizacije. Traženje sirovina i postojanje rudarstva kamena vodilo je daljnjem razvoju. Potkraj neolitika čovjek je zakoračio u tehnološke procese proizvodnje metala, isprva oslanjajući se samo na površinske nalaze elementarnog bakra. Međutim, potkraj eneolitika započelo se s lijevanjem u dvodjelnim kalupima. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Stručna knjiga-Katalog |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Nije recenziran |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Broj stranica | 61 |
ISBN | 953-6789-05-1 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:300:792530 |
Datum objave tiskanog izdanja | 2003 |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Arheološki muzej u Zagrebu |
Mjesto izdavanja | Zagreb |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2024-10-15 12:02:35 |