Naslov (hrvatski) | Thesaurus Colapis Fluminis - Blago rijeke Kupe: arheološka istraživanja Kupe kod Siska prije 1. svjetskog rata |
Autor | Jacqueline Balen https://orcid.org/0000-0001-7770-184X |
Autor | Anja Bertol https://orcid.org/0000-0002-0711-6669 |
Autor | Tomislav Bilić https://orcid.org/0000-0001-6587-2561 |
Autor | Željko Demo https://orcid.org/0000-0002-7433-7429 |
Autor | Ivan Drnić |
Autor | Sanjin Mihelić |
Autor | Miroslav Nađ |
Autor | Ivan Radman-Livaja https://orcid.org/0000-0002-7012-5373 |
Autor | Vlatka Vukelić https://orcid.org/0000-0001-7831-9343 |
Urednik | Vlatka Vukelić https://orcid.org/0000-0001-7831-9343 |
Urednik | Ivana Radman-Livaja https://orcid.org/0000-0002-7012-5373 |
Autorova ustanova | (Arheološki muzej u Zagrebu) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija |
Sažetak (hrvatski) | Iako danas podvodna arheološka istraživanja, kako morska tako i riječna, razumljivo pripadaju stručnoj domeni različitih nadležnih institucija, kako znanstvenih tako i onih zaduženih za očuvanje povijesne baštine, a podrazumijevaju naravno i rad specijaliziranih stručnjaka, u samim počecima istraživanja vodenih površina tijekom 19. st. - kao uostalom i u ostalim granama arheologije - sve se mahom svodilo na slučajna otkrića te na dobru volju i entuzijazam pojedinaca koji su te nalaze htjeli sačuvati i predstaviti javnosti. Tim prvim nalazima rijetko kad poznajemo točan kontekst, što značajno ograničava znanstvenu interpretaciju i dublju analizu, no ta su otkrića barem uputila arheologe da nekim mjestima posvete veću pažnju. Slučaj Kupe kod Siska je, mogli bismo reći, paradigmatski za razvoj riječne arheologije u 19. i ranom 20. st., i to ne samo u Hrvatskoj već i na europskoj razini. Naime, prateći povijest tih istraživanja možemo vidjeti kako su nalaze prvo bilježili i skupljali prosvijećeni amateri i ljubitelji starina, ali i beskrupulozni trgovci starinama, kako je lokalitet postupno postajao sve poznatiji u kulturnoj i znanstvenoj javnosti te kako je u konačnici institucionalna arheologija, odnosno jedna muzejska ustanova i njeni stručnjaci, preuzela na sebe glavni dio tereta u pokušaju očuvanja materijalne baštine s tog lokaliteta. Još su tijekom prve polovine 19. st. u novinama zabilježeni arheološki nalazi u rijeci Kupi. Gotovo su svi ti nalazi bili koncentrirani na relativno ograničenom prostoru, odnosno u gradu Sisku. Suvremeni se Sisak nalazi upravo na mjestu na kojem se nalazila rimska Siscija, pa je otkriće brojnih rimskih predmeta bilo i sasvim očekivano. Kroz cijelo 19. st. arheološki su artefakti sakupljani u koritu Kupe i na njenim obalama. Mada su mnogi završili u privatnim zbirkama, nezanemariva količina je putem donacija ili otkupa našla svoje mjesto u fundusima muzeja u Zagrebu, Beču i Budimpešti. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Stručna knjiga-Katalog |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Nije recenziran |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Broj stranica | 92 |
ISBN | 9789536789658 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:300:643313 |
Datum objave tiskanog izdanja | 2012 |
Projekt | Šifra: 101-1300623-2540 Naziv (hrvatski): Romanizacija i kristijanizacija hrvatskog dijela provincije Panonije Naziv (engleski): Romanisation and Christianisation of the Croatian portion of Pannonia Voditelj: Branka Migotti Pravna nadležnost: Hrvatska Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske Linija financiranja: zProjects |
Projekt | Šifra: 197-1970685-0711 Voditelj: Marko Dizdar Pravna nadležnost: Hrvatska Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske Linija financiranja: zProjects |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Arheološki muzej u Zagrebu |
Mjesto izdavanja | Zagreb |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Javna napomena | Nakl. 300 primj; Bibliografija: str. 88-92; bibliografske bilješke uz tekst |
Datum i vrijeme pohrane | 2024-10-16 12:02:58 |