Naslov (hrvatski) | Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće) |
Autor | Željko Demo https://orcid.org/0000-0002-7433-7429 |
Urednik | Željko Demo |
Urednik | Vesna Herak |
Autorova ustanova | (Arheološki muzej u Zagrebu) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija Srednjovjekovna arheologija |
Sažetak (hrvatski) | Među mnogobrojnim vukovarskim arheološkim nalazištima najznamenitije je nalazište na Lijevoj Bari jer je prostorno najveće, većim dijelom je arheološki istraženo (3050 m2), a zbog višeslojnosti i obilja nalaza od velike je znanstvene i kulturno- povijesne vrijednosti. Jedan od arheološki najzanimljivijih slojeva ovog poznatog nalazišta zaposjelo je groblje lokalne zajednice nosilaca ranosrednjovjekovne bjelobrdske kulture. U monografiji se analizira i obrađuje baš taj posljednji ranosrednjovjekovni arheološki sloj koji i danas slovi za najveće dosad otkriveno groblje bjelobrdske kulture kontinentalne Hrvatske. Vukovarsko groblje tipično je groblje na redove s vodoravnom stratigrafijom, s pokojnicima položenima uglavnom na leđima u jednostavne grobne jame orijentirane u smjeru zapad-istok. Ono što je pri tome predmetom temeljnog znanstvenog interesa pogrebni su običaji i grobni nalazi — podaci i predmeti kojih je na Lijevoj Bari bilo poprilično te su prikupljeni u velikome broju. Ovo kao i činjenica da je tijekom iskopavanja 50-ih godina 20. stoljeća napravljena relativno solidna, danas još uvijek upotrebljiva i korisna dokumentacija omogućili su da se ovo bjelobrdsko nalazište i njegovi nalazi temeljito prouče, analiziraju, usporede i znanstveno obrade na nov i suvremen način. Svi podaci o grobu i grobnim nalazima, osim što su znanstveno proučeni i uspoređeni s podacima iz nama susjednih zemalja, popisani su i kataloški opisani, a sav arheološki i osteološki materijal iscrtan je i fotografiran te je u monografiji predstavljen u formi grobnih zapisnika, tabli i tipoloških tabela. Potrebno je naglasiti da je arheološka građa koju je autor imao na raspolaganju obimna i raznovrsna a kako pripada najranijim razdobljima bjelobrdske kulture od osobitog je interesa i važnosti, posebice za hrvatsku ranosrednjovjekovnu arheologiju koja zasad ne poznaje bjelobrdsko groblje kronološki ranije i veće od groblja na Lijevoj Bari. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Znanstvena knjiga-Znanstvena monografija |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Recenziran - domaća recenzija |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Naslov serije | Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae |
Volumen | 6/1-2 |
Broj stranica | 650 |
ISBN | 978-953-6789-32-0 (vol. 1) |
ISBN | 978-953-6789-49-8 (vol. 2) |
URN:NBN | urn:nbn:hr:300:321806 |
Datum objave tiskanog izdanja | 2009 |
Projekt | Šifra: 197-1970685-0693 Naziv (hrvatski): Srednjovjekovno naseljavanje sjeverne Hrvatske u svjetlu arheoloških izvora Naziv (engleski): Medieval settlement of northern Croatia in the light of archaeological sources Voditelj: Tajana Sekelj-Ivančan Pravna nadležnost: Hrvatska Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske Linija financiranja: zProjects |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Arheološki muzej u Zagrebu |
Mjesto izdavanja | Zagreb |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2024-09-06 08:20:56 |